Misao iz Evanđelja dana
Danas počinje došašće. Ovo vrijeme provodimo pripremajući se za Kristov dolazak u naš svijet.
On je već ovdje, naravno, ali želi prići bliže. Trudit ću se dopustiti kroz ovo vrijeme biti budniji, prisutniji, otvoreniji iščekivanju dolaska Spasitelja.
I. tjedan došašća
Nedjelja, 3. 12. 2023.
PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA
ČITANJA:
Iz 63,16b-17b; 64,2b-7; Ps 80,2ac.3b.15-16.18-19; 1Kor 1,3-9: Mk 13,33-37
IMENDANI:
Franjo, Lucije, Sofonija prorok
Prvo čitanje:
Iz 63,16b-17b; 64, 2b-7
O da razdreš nebesa i siđeš!
Čitanje Knjige proroka Izaije
Ti si, Gospodine, naš otac, otkupitelj naš – ime ti je oduvijek. Zašto, Gospodine, zašto si dopustio da odlutamo s tvojih putova, zašto dade da nam srce otvrdne da se tebe više ne bojimo? Vrati se, radi slugu svojih i radi pleménâ baštine svoje! O da razdreš nebesa i siđeš: pred licem tvojim tresla bi se brda. Odvijeka se čulo nije, uho nije slušalo, oko nije vidjelo, da bi bog koji, osim tebe, takvo što učinio onima koji se uzdaju u njega. Pritječeš onomu što pravdu čini radosno, onima što se tebe spominju na putima tvojim; razgnjevismo te, griješismo, od tebe se odmetnusmo. Tako svi postasmo nečisti, a sva pravda naša ko haljine okaljane. Svi mi ko lišće otpadosmo i opačine naše ko vjetar nas odnose. Nikog nema da ime tvoje prizove, da se trgne i osloni o tebe. Jer lice si svoje od nas sakrio i predao nas u ruke zločinima našim. Pa ipak, Gospodine, ti si naš otac: mi smo glina, a ti naš lončar – svi smo mi djelo ruku tvojih.
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Ps 80, 2ac.3b.15-16.18-19
Pripjev: Bože, obnovi nas, razvedri lice svoje i spasi nas!
Pastiru Izraelov, počuj,
ti što sjediš nad kerubima, zablistaj,
probudi silu svoju, priteci nam u pomoć!
Vrati se, Bože nad vojskama,
pogledaj s neba i vidi,
obiđi ovaj vinograd:
zakrili nasad desnice svoje,
sina kog za se odgoji!
Tvoja ruka nek bude nad čovjekom desnice tvoje,
nad sinom čovječjim kog za se odgoji!
Nećemo se više odmetnuti od tebe;
poživi nas, a mi ćemo zazivati ime tvoje.
Drugo čitanje:
1Kor 1, 3-9
Očekujemo objavljenje Gospodina našega Isusa Krista.
Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima
Braćo: Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista!
Zahvaljujem Bogu svojemu svagda za vas zbog milosti Božje koja vam je dana u Kristu Isusu: u njemu se obogatiste u svemu – u svakoj riječi i svakom spoznanju. Kako li se svjedočanstvo o Kristu utvrdilo u vama te ne oskudijevate ni na jednom daru čekajući objavljenje Gospodina našega Isusa Krista! On će vas učiniti i postojanima do kraja, besprigovornima u dan Gospodina našega Isusa Krista. Vjeran je Bog koji vas pozva u zajedništvo Sina svojega Isusa Krista, Gospodina našega.
Riječ Gospodnja.
Evanđelje:
Mk 13, 33-37
Bdijte jer ne znate kad će se domaćin vratiti.
Čitanje svetog Evanđelja po Marku
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:
»Pazite! Bdijte jer ne znate kada je čas. Kao kad ono čovjek neki polazeći na put ostavi svoju kuću, upravu povjeri slugama, svakomu svoj posao, a vrataru zapovjedi da bdije. Bdijte, dakle, jer ne znate kad će se domaćin vratiti – da li uvečer ili o ponoći, da li za prvih pijetlova ili ujutro – da vas ne bi našao pozaspale ako iznenada dođe. Što vama kažem, svima kažem: Bdijte!«
Riječ Gospodnja.
Komentar :
Ušli smo u doba adventa, vrijeme obraćenja i pripreme za Gospodinov dolazak. A u Evanđelju ove nedjelje Isusov poticaj upućen je svima: „Pazite! Bdijte! “
Da bi naglasio svoje riječi, Isus daje primjer gospodara zemlje koji odlazi na drugo mjesto i ostavlja sve na brigu svojim slugama. Konkretno, nalaže vrataru da ostane na straži i brine se o kući dok se njegov gospodar ne vrati.
Uloga vratara je važna, jer ako je zaspao ili otišao, lopovi su mogli ući u kuću, a također i u posjed njegovog gospodara, pa čak i napasti sluge koje su mu ostale na brizi. Ili bi se njegov gospodar mogao vratiti, a da on i ne zna za to.
Sveti je Augustin budnost dobrog vratara kuće povezao s ovim specifičnim savjetima koji se izravno odnose na našu sposobnost da volimo: „Pazite srcem, bdite s vjerom, milosrđem i dobrim djelima“ [1].
Gledati znači prvenstveno voljeti druge, gledati na svakoga s naklonošću i razumijevanjem, otkrivati potrebe onih oko nas u kojima možemo prepoznati Isusa, da se ne nađemo nespremni.
Papa Franjo objasnio je ovaj važan aspekt naše budnosti rekavši da je „osoba koja je pažljiva ona koja se u svjetskoj buci ne prepušta zanosu ili površnosti, već živi potpuno i svjesno, s brigom usmjerenom na druge. Ovim stavom postajemo svjesni suza i potreba bližnjega, a također možemo opaziti njihove sposobnosti te njihove ljudske i duhovne osobine. Tada osoba gleda na svijet, pokušavajući se suprotstaviti ravnodušnosti i okrutnosti u njemu i radujući se ljepotama koja također postoje i koje se moraju čuvati. Riječ je o razumijevanju kako bismo prepoznali i bijedu i siromaštvo pojedinaca i društva, kao i prepoznali skriveno bogatstvo u malim stvarima svakoga dana, upravo tamo gdje nas je Gospodin smjestio “
Suprotno od ove pažljive nastrojenosti prema drugima i budnosti je loše – spavanje i zanemarivanje. Sveti Josemaria kaže, „Mi ljudi izloženi smo opasnosti da se prepustimo snovima sebičnosti i površnosti, da se izgubimo u tisućama prolaznih stvari te tako budemo ometeni da ne spoznamo pravi smisao zemaljske stvarnosti. Ti snovi – kakvo li su oni zlo što čovjeku oduzima dostojanstvo i čini ga slugom žalosti!”
Zaspati dok nadgledate znači usredotočiti se na sebe i svoje želje i brige, a da ne opažate druge. Taj san uvijek rastuži i povrijedi one koje volimo.
Umjesto toga, zaključio je papa Franjo, „budna je osoba ona koja prihvaća poziv, ne dopušta da je obuzme san o malodušnosti, nedostatku nade, razočaranju; a istovremeno odbacuje poziv tolikih taština kojih je svijet prepun i iza kojih se ponekad žrtvuju vrijeme i osobno i obiteljsko spokojstvo“
Isusovo upozorenje na budnost prevodi se s današnjom liturgijom u uobičajeno milosrđe s drugima, kao učinkovita priprema za njegov dolazak. Znamo da Isus ne dolazi kao strog sudac koji nas želi kazniti, znamo da je na svijet došao kao bespomoćno i siromašno dijete, koje traži dobrodošlicu, koji je zadovoljan jaslama za životinje i koji nas dolazi ispuniti blagoslovima i milošću u naručju njegove majke i svetog Josipa.