Svetkovina Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije tradicija je stara kao i
kršćanstvo. U Hrvatskoj je to i državni blagdan, obilježava se 15. kolovoza kada vjernici diljem
Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta.
A Hrvatska je puna marijanskih svetišta.
U Hrvatskoj, među najpoznatija marijanska svetišta spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u
Mariji Bistrici, Svetište Gospe Sinjske u Sinju , Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu,
Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju svoje vjere da je Blažena Djevica
Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u
društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
To je, kako vjeruju katolici, završnicanjezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija. Marijino uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom
proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo. Na blagdan Velike Gospe vjernici hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Ove se godine održava pod posebnim okolnostima, nikad zapamćenim u povijesti kršćanstva, čak se to nije dogodilo ni tijekom prvog svjetskog rata kad je vladala kuga.
Blaženu Djevicu Mariju, Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i
Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije – kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili – nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
U Novom zavjetu, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva se veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, nositeljica je života, ona donosi nadu u budućnost.
Hrvatska ima dugovječnu tradiciju štovanja Blažene Djevice Marije. Svjedoče to i brojne
crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti.
Ufajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, te
nazivali i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Mariji u čast posvećena su 1162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, a među kojima
su katedrale: u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju
Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću. Uz to, Uznesenju Djevice Marije
posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije
posvećena je bivša katedrala u Pićanu, te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na
Osoru.
Vrlo su nam važna i marijanska svetišta izvan Hrvatske: Svetište Kraljice mira u Međugorju,
Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Crkva Uznesenja Blažene
Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te
Svetište Gospe Tekijske u Petrovaridnu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i
Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.
Blažena Djevica Marija ima posebno mjesto u srcu hrvatskog naroda, koji je smatra svojom
vjernom zaštitnicom. U teškim trenutcima povijesti uvijek su je zazivali i molili joj se, a ona
se, pomažući i odazivajući se molitvi, toliko približila hrvatskom puku i duši našeg čovjeka da
je postala dio hrvatskog naroda, „kraljica“ Hrvata.
Svim vjernicima koji slave Veliku Gospu, čestitam ovaj veliki katolički blagdan.
Provedite ga slijedeći poruke naše Gospe, u međusobnom razumijevanju, miru i
zajedništvu.
Sretan vam blagdan Velike Gospe!
Autor teksta : Mr. sc. Arna Šebalj Logicno.com
Autor: rastimo u vjeri
