Izvor: Artinfo.
Za Bosnu i Hercegovinu mnogi će kazati kako je zemlja različitosti, zemlja u kojoj se u samo nekoliko metara mogu čuti zvuci ezana s džamija i crkvenih zvona. Tako je bilo stoljećima i nikomu nije smetalo.
U nekoliko dopisa Vrhbosanskoj nadbiskupiji potpisani Faruk Džidžimilović zatražio je da se utiša zvono s crkve, a potom i zaprijetio tužbom protiv bugojanskog župnika fra Hrvoja Radića. U pismu je naveo da je posebno zasmetala zvonjava uoči mise zadušnice 27. srpnja, na 27. godišnjicu progona i stradanja bugojanskih Hrvata kada je zvono s crkve zvonilo 20-ak minuta prije mise, piše Artinfo.
– Žrtvama treba smiraj, a ne prekomjerno zvonjenje koje nikom ništa dobro nije donijelo, osim remećenja mira. I nama živima treba mir i odmor – stoji u dopisu stanara koji tvrde da je jačina crkvenih zvona, po njihovu mišljenju, u posljednje vrijeme pojačana.
S obzirom da crkvena zvona u Bugojnu nisu utihnula, već u sljedećem dopisu izvjesnog Džidžimilovića, uprava Vrhbosanske nadbiskupije i župni ured sv. Ante u Bugojnu obavješteni su kako će stanari svoja prava tražiti na sudu te da su već angažirali odvjetnika.
– Zvona se ne mogu pojačati nit smanjiti. Ista zvona koja su zvonila prije rata nakon rata restaurirana jer su u ratu granitirana i očišćena su . To je sve. Ja zaista ne znam tko stoji iza takvih dopisa koje sam dobio i ja i uprava Vrhbosanske nadbiskupije. Ono što znam iz kontakata s brojnim vjernicima muslimanima koji žive u blizini crkve jest da njima zvona ni njihov zvuk ne smetaju te da su i oni kao i ja zgroženi dopisima pojedinaca koji su, ne bih to isključio, vrlo moguće instruirani s vrha – kaže nam fra Hrvoje Radić, bugojanski župnik.
Da iza najnovijeg udara na suživot u Bugojnu stoje politički centri moći koji godinama štite kreatore zločina i progona bugojanskih Hrvata, smatra i Igor Vrljić, predsjedatelj Općinskog vijeća Bugojna.
– Takvo ponašanje je u suprotnosti sa svim obilježjima suživota. U pitanju je još jedan u nizu primjera gaženja prava Hrvata i katolika u Bugojnu i to baš u vrijeme dok se sjećamo svojih stradanja i progona, dok smo odavali počast našim poginulim i nestalim i tragali za tijelima naših nasilno odvedenih i likvidiranih hrvatskih zatočenika na Rostovu. Očito da se izlazak dokaza i istine na vidjelo nije svidio mnogima te su im zamesmela i crkvena zvona u Bugojnu – kaže Vrljić.
Vrljić podsjeća da je u Bugojnu nakon rata, i to dobrim dijelom na zemljištu koje je u vlasništvu Hrvata sagrađen Islamski centar, a jedna od mnoštva izgrađenih džamija nakon rata posvećena je turskom osvajaču Mehmedu el Fatihu.
– Kako je moguće da u mnoštvu islamskim vjerskih objekata s kojih se svakodnevnu čuju zvukovi ezana koji pozivaju na molitvu, mir pojedinaca remeti jedino zvono s crkve sv. Ante – pita se Vrljić.
Zvuk crkvenih zvona u Bugojnu tako je preko noći postao preglasan te je kao takav počeo remetiti mir pojedinaca. Pitanje je samo kojih i kome to u Bugojnu smetaju crkvena zvona?
