🕊️ Dan Kristove muke: bez mise
Jedan od najfascinantnijih dana u liturgijskom kalendaru je Veliki petak. Na dan kada se slavi Isusova muka i smrt, Crkva se suzdržava od služenja mise.
To je jedini dan tijekom cijele liturgijske godine kada nije dopuštena misa.
Nema mise
Umjesto toga, Crkva upućuje svoje vjernike da budu domaćini “Slavlja muke Gospodnje”, koje uključuje posebno čitanje Evanđelja, čašćenje križa i podjelu Svete pričesti iz pridržanog sakramenta.
Sveti Toma Akvinski u svojoj Summa Theologica nudi jedno objašnjenje zašto se misa ne služi. On tvrdi: “Lik [misa] prestaje dolaskom stvarnosti. Ali ovaj sakrament je lik i prikaz muke našega Gospodina, kao što je gore navedeno. I stoga, na dan kada se Muka našega Gospodina prisjeća kako se stvarno izvršila, ovaj sakrament nije posvećen.”
Na taj se način sjećamo stvarnosti Isusove muke, bez slavljenja “lika” ili “prikazivanja”.
Nadalje, izostanak posvete kruha i vina ističe tugu Velikog petka, ističe Katolička novinska agencija.
Izostavljanje molitve posvete produbljuje naš osjećaj izgubljenosti, jer nas misa tijekom cijele godine podsjeća na Gospodinov trijumf nad smrću, izvor naše radosti i blagoslova. Opustošenost obreda ovoga dana podsjeća nas na Kristovo poniženje i patnju tijekom njegove muke.
Dnevni misal sv. Andrije potvrđuje to objašnjenje, pojašnjavajući kako je “Veliki petak godišnjica smrti našega Gospodina. Na ovaj dan, kada se na Kalvariji krvavo prijestolje križa ističe pred svijetom, Crkva, nisko nagnuta u klanjanju pred Njim koji vlada s Križa, ne slavi žrtvu mise; slijedeći drevnu praksu, nekoć raširenu, ona se zadovoljava primanjem svetih vrsta jučer posvećenih.”
Služba židovske sinagoge
Alternativno, neki povjesničari tvrde da liturgija Velikog petka “predstavlja, prema Duchesneu (234), ‘točan red drevnih sinaksa bez liturgije’, tj. red najranijih kršćanskih molitvenih sastanaka, na kojima se, međutim, nije slavila prava liturgija, tj. misa. Ova vrsta bogoslužnih sastanaka proizašla je iz službe židovske sinagoge i sastojala se od lekcija, pjevanja i molitvi.” Na taj način sudjelujemo u liturgiji koja nalikuje molitvenoj službi koju su slavili rani kršćani.
Iznad svega, Veliki petak zamišljen je kao dan žalosti i tuge, osjećaja težine naših grijeha koji su stavljeni na leđa Isusa Krista. Izostanak mise naglašava taj osjećaj i bolje nas priprema za slavlje koje nas čeka na Uskrs.
Ovo je čudan dan u kalendaru Crkve, ali dan koji je osmišljen da pripremi naša srca za ono što će doći poslije. Trebamo ga provesti u tihoj molitvi, strpljivo čekajući slavu Uskrsne nedjelje.