Uskrs je najveći kršćanski blagdan, koji se slavi od sredine drugog stoljeća. Spomen Kristova uskrsnuća, kao temelj kršćanske vjere, obilježava se jednom godišnje, no taj blagdan ne slavi se uvijek na isti datum, nego pada prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa).
S obzirom na to da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da blagdan Uskrsa može biti samo u tom razdoblju.
Zašto Uskrs slavimo baš nedjeljom?
Za razliku od Božića, koji se obilježava 25. prosinca, Uskrs nije strogo vezan za datum, ali se uvijek slavi nedjeljom. Naime, na prvom ekumenskom koncilu u Niceji 325. godine razriješeni su prijepori oko datiranja tog blagdana. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvog punog mjeseca uštapa.
Zbog razlike u upotrebi gregorijanskog i julijanskog kalendara zapadne i istočne crkve imaju različite datume proslave Uskrsa, koji se nekad i poklope. Dio liturgijske godine u kojem se kršćani pripremaju za blagdan Uskrsa korizma, traje 40 dana, a počinje na Pepelnicu.
U tom razdoblju vjernike se poziva na pokoru kroz molitvu, post i dobra djela. Korizma završava na Veliki četvrtak, koji uz Veliki petak i Veliku subotu čini vazmeno trodnevlje.
U većini zemalja diljem Europe crkvena zvona prestaju zvoniti na Veliki četvrtak. Ona miruju u znak sjećanja na Isusovu muku i smrt. Ponovno počinju zvoniti na Veliku subotu kao veseli glasnici Isusova uskrsnuća.
Na Veliki petak, dan Kristove muke i smrti, nema misnog slavlja i vjernici se u crkvi okupljaju u tišini, a za katolike je obavezan post. U noći između Velike subote i Uskrsa u crkvama se održava uskrsno ili vazmeno bdijenje, na kojem se slavi najvažnija sveta misa u liturgijskoj godini i njome počinje uskrsno vrijeme.
Liturgija počinje paljenjem uskrsne svijeće, koju svećenici unose u crkvu, a njezin plamen prenosi se na svijeće vjernika. Vatra simbolizira novi život i uskrsnuće. Tradicionalna uskršnja blagdanska trpeza
Na najveći kršćanski blagdan vjernici odlaze na jutarnju misu, a tradicijski se za uskrsnom trpezom blaguje šunka s domaćim kruhom uz različite slastice. Hrana se prije blagovanja nosi u crkvu na blagoslov.
Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata…
Vezani članci:
Novi križ pape Lava XIV.: poruka uskrsne nade 26. siječnja 2026. 17:55 Pojavljivanje papa Lav XIV s novim papinskim štapom na blagdan Bogojavljenja, 6. siječnja, nije prošlo nezapaženo. Liturgijski predmet prožet snažnom…
Uskrs i Uskrsni ponedjeljak u Hrvatskoj su službeni praznici i neradni dani za većinu zaposlenih, pa je tako prilagođeno i radno vrijeme trgovina.
Ljiljan, jaja, maslina, palmina grančica i svijeća kao simboli Uskrsa Ljiljan podsjeća kršćane na Isusovo uskrsnuće. Taj cvijet simbol je čistoće Blažene Djevice Marije. Osim ljiljana, sunovrat, narcise i tulipani simboli su Uskrsa.
Njihovo cvjetanje u proljeće povezuje se s Isusovim uskrsnućem. Isus je predstavljen kao dobri pastir koji pazi na svoje ovce, pa se i janje smatra jednim od simbola Uskrsa dolazi na svijet u proljeće.
Zec je također simbol plodnosti i novog života, a bio je i omiljena životinja božice proljeća Eastre. Simboli Uskrsa su uskrsne pisanice.
Šareno ukrašena jaja neizostavni su dio svakog blagdanskog stola, a simbol su proljeća i znak novog života. Ostali simboli su svijeća koja rasvjetljava tamu, grančice palme i masline te kruh i vino kao znak sjećanja na Isusovu žrtvu.
Bojanje pisanica
Jaja su proljetni simbol novog života, pa su tako postala i simbolom uskrsnuća. Baš kao što se priroda počinje buditi nakon hladnog zimskog sna, tako i se ponovno javlja život. Tradicija ukrašavanja jaja počela je u petnaestom stoljeću, kao proslava nakon dugog razdoblja posta i nestašice kraja zime.
Bojenje jaja za Uskrs jedna je od najprepoznatljivijih tradicija vezanih uz ovaj kršćanski blagdan. Ova duga i nezaobilazna tradicija ima bogatu povijest koja seže duboko u prošlost, mnogo prije nego što je postala dio kršćanske proslave Uskrsa
Jaje je oduvijek bilo snažan simbol novog života, ponovnog rođenja i plodnosti. Već su stari Egipćani, Grci i Rimljani međusobno darivali jaja kao simbol novog života koji dolazi nakon zime.
Jaja simboliziraju pobjedu nad smrću jer kada se ljuska slomi, iz jajeta se rađa novi život. Ova simbolika savršeno se uklopila u kršćansku proslavu Uskrsa, koja slavi Isusovo uskrsnuće i novi, vječni život.
