vatican, sistine chapel, michelangelo
Najnovije Novosti

Michelangelova slika na stropu Sikstinske kapele

“Povjesničari umjetnosti upravo u Michelangelovom ciklusu slika na stropu Sikstinske kapele vide poziv Crkvi da se očisti od svjetovnog utjecaja i vrati svom istinskom poslanju”, piše u novoj tjednoj kolumni za Hrvatsku katoličku mrežu fra Goran Azinović.

Čovjek nerijetko u sebi nosi određene uvrede koje lako mogu rezultirati osvetom. No, postoji način kako se osveta može pretočiti u kreativnost. Naime, poznati austrijski psihijatar Reinhard Haller navodi primjer slavnog renesansnog slikara Michelangela Bounarottija.

Bounarotti je u razdoblju između 1508. i 1512. godine oslikao ciklus slika na stropu Sikstinske kapele, čime je stekao naziv najvećeg umjetnika svih vremena. Papa Julije II. je naručio izradu gigantskih slika koje veličaju apostole i njihove nasljednike, a pritom je očekivao i izradu vlastitog portreta velikih razmjera.

No, Michelangelo je učinio nešto sasvim drugačije: oslikao je priču o stvaranju svijeta i početku Ivanova evanđelja s tematikom Kristovog dolaska. Povjesničari umjetnosti upravo u tome prikazu vide poziv Crkvi da se očisti od svjetovnog utjecaja i vrati svom istinskom poslanju. Michelangelo se na taj način „osvetio“ crkvenim knezovima koji su vjerovali da će vidjeti vlastiti portret na svodu kapele, a on ih je iznenadio stavljajući u središte Isusa Krista.

Oslikavajući gole likove, Michelangelo je želio prikazati ljude onakvima kakve ih je Bog uistinu i stvorio, no poznati ondašnji umjetnik Pietro Aretino pisao je Michelangelu da je toliko golotinje u Sikstinskoj kapeli da bi se i bordel postidio pred njom.

No, Michelangelo se „osvetio“ kritičarima na svoj način. Budući da ga je, osim Aretina, i Papin
ceremonijal također oštro kritizirao zbog prikaza golotinje, Michelangelo će upravo tog voditelja ceremonije prikazati ni manje ni više nego kao – vraga u paklu. Kad je to uočio, uvrijeđeni voditelj ceremonije se požalio papi Juliju II., a Papa mu je rekao: „Pa, čovječe, ne mogu te ja spasiti od pakla!“

Bilo kako bilo, nitko se nije mogao spasiti od Michelangelove „slatke osvete“.

A Michelangelo je upravo zahvaljujući
„osveti“ naslikao najveće djelo u povijesti umjetnosti. I ti, vrli kršćanine, poput Michelangela nanesene ti uvrede možeš
pretvoriti u kreativnost!

fra Goran Azinović za hkm.hr

Povezani članci

Što mislite o klečavcima?’ iskustvo Domagoja Pintarića na razgovoru za posao“

rastimouvjeri

Progledaj srcem 2025 – duhovni spektakl ponovno stiže u Zagreb!

rastimouvjeri

Križni put pomirenja: Susret koji je dotaknuo srca

rastimouvjeri

Napiši komentar