Pojavljivanje papa Lav XIV s novim papinskim štapom na blagdan Bogojavljenja, 6. siječnja, nije prošlo nezapaženo. Liturgijski predmet prožet snažnom simbolikom i poviješću mnogi su protumačili kao jasan znak prijelaza: završetak pontifikata pape Franje i simbolično otvaranje novog poglavlja u životu Crkve.
Naime, upravo toga dana papa Lav XIV., zatvarajući Sveta vrata Bazilike svetog Petra u sklopu Jubileja 2025., prvi put je javno upotrijebio novu papinsku ferulu štap koji nosi duboko teološko i povijesno značenje. Taj je čin odmah potaknuo brojna tumačenja i promišljanja o smjeru kojim novi papa želi voditi Crkvu.
Ferula kao znak kontinuiteta i uskrsne nade
Papin ured za liturgijska slavlja objavio je opširno priopćenje u kojem se pojašnjava značenje ovog izbora. U njemu se ističe da je novi papinski štap Lava XIV. u skladu s ferulama njegovih prethodnika jer „ujedinjuje poslanje naviještanja otajstva ljubavi koju je Krist izrazio na križu s njegovim slavnim očitovanjem u uskrsnuću“.
Novi križ svojim decentnim i profinjenim stilom jasno podsjeća na ferulu svetog Pavla VI., koju je 1965. godine oblikovao talijanski kipar Lello Scorzelli i koju su koristili njegovi nasljednici sve do današnjeg pontifikata. Izrađen je od čistog srebra, a izradila su ga braća Salvi, zlatari koji već godinama surađuju s Vatikanom.
Krist na križu ne kao patnik, nego kao Uskrsli
Na vrhu ferule nalazi se križ na kojem Krist nije prikazan u patnji, nego kao Uskrsli Gospodin, s proslavljenim tijelom oslobođenim čavala Muke.
Vatikan pojašnjava da Krist, poput svojih ukazanja nakon uskrsnuća, pokazuje rane „kao svjetleće znakove pobjede koji, ne brišući ljudsku patnju, preobražavaju je u zoru božanskog života“.
Time papa Lav XIV. šalje jasnu poruku da nada u uskrsnuće ne prestaje završetkom Jubilejske godine nade, nego ostaje trajno središte kršćanske poruke i života Crkve.
Štap duhovne i povijesne vlasti rimskog biskupa
Papinska ferula, poznata i kao ferula pontificalis, koristi se još od ranog srednjeg vijeka kao znak duhovne i svjetovne vlasti rimskog biskupa, Petrova nasljednika. Izvorno je to bio jednostavan štap s križem, koji je Papa primao prilikom preuzimanja svoje katedre u bazilici sv. Ivana Lateranskog.
U liturgiji se ferula koristi samo u posebnim trenucima: pri otvaranju Svetih vrata, kada Papa tri puta udara po vratima štapom, te tijekom posvete crkava, kada njime ispisuje latinski i grčki alfabet na podu, prema propisanom obredu.
Za razliku od biskupskog štapa, ferula nema zakrivljen završetak, nego je nadvišena križem, naglašavajući Kristovu vlast, a ne osobnu moć pape. Istodobno, ona se tumači i kao pastirski štap – znak da Papa vodi Božji narod poput dobrog pastira.
Papinsko geslo i poruka jedinstva Crkve
Novi štap nosi i osobni pečat pape Lava XIV. U njega je ugravirano njegovo papinsko geslo: „In illo uno unum“ „U njemu koji je Jedan, budimo jedno“.
Riječ je o citatu svetog Augustina, crkvenog naučitelja kojem je novi papa osobito privržen. Geslo izražava duboku teološku poruku: jedinstvo Crkve ne proizlazi iz ljudskih kompromisa ili struktura, nego iz sjedinjenosti s Kristom.
Samo u Njemu, Jednome, Crkva može biti istinski jedno tijelo, unatoč različitostima naroda, kultura i karizmi. Time papa Lav XIV. jasno poručuje da svoje poslanje vidi kao službu jedinstva, ukorijenjenu u Kristu, a ne kao lom s tradicijom. Novi križ koji nosi u ruci postaje snažan vizualni i duhovni znak: kontinuiteta s prošlošću, ali i jasne usmjerenosti prema budućnosti Crkve.
