U poruci povodom 59. Svjetskog dana mira, koji se obilježava 1. siječnja 2026. godine, papa Lav XIV. upućuje snažan poziv Crkvi i svijetu: mir nije daleki ideal, nego živa stvarnost koja želi prebivati u nama.
To je, kako naglašava, mir uskrsloga Krista ponizan, postojan i razoružan, ali sposoban razoružati nasilje i strah.
Mir uskrsloga Krista dar koji razoružava
„Mir s vama“, riječi su koje je Papa svjesno izabrao kao svoj prvi pozdrav Crkvi. Taj mir, naglašava, ne dolazi iz ljudskih dogovora ni ravnoteže moći, nego od Boga koji ljubi bezuvjetno.
Mir uskrsloga Krista nije agresivan niti nametljiv. On je tih, ali snažan; ne pobjeđuje nasiljem, nego ga nadilazi. Ima „dah vječnosti“ – dok se zlu viče „dosta“, miru se šapuće „zauvijek“.
Svjetlo koje pobjeđuje tamu
Suprotnost tame i svjetla nije samo biblijska slika, nego duboko ljudsko iskustvo. Papa ističe kako je u povijesnim okolnostima punim kušnji nužno vidjeti svjetlo i vjerovati mu, kako ne bismo potonuli u tamu beznađa.
Mir postoji i želi prebivati u nama. On rasvjetljuje razum, širi srce i daje snagu da se odupremo nasilju – u nama i oko nas.
Mir kao prisutnost i put
Papa naglašava važnu istinu: prije nego što je cilj, mir je prisutnost i put. Često osporavan i krhak poput malog plamena na vjetru, on se čuva pamćenjem imenima i licima onih koji su ga živjeli i svjedočili.
Mir usmjerava odluke i ostaje živ čak i ondje gdje se čini da su ostale samo ruševine. Upravo danas, ističe Papa, postoje ljudi koji nisu zaboravili mir.
Razoružani mir nasuprot logici rata
Pozivajući se na misao Augustina, Papa podsjeća na paradoks: mir je lako imati, ali ga je teško hvaliti i braniti. Kada se mir doživljava kao dalek ideal, rat prestaje izgledati skandalozno, pa se čak opravdava kao sredstvo njegova postizanja.
Takav način razmišljanja, upozorava Papa, širi agresivnost u obiteljima, društvu i politici te vodi planetarnoj destabilizaciji.
Papa iznosi alarmantne podatke: tijekom 2024. godine vojni izdaci u svijetu porasli su za 9,4 %, dosegnuvši 2 718 milijardi dolara, što čini 2,5 % svjetskog BDP-a.
Osim ekonomskog tereta, zabrinjava i promjena obrazovnih i komunikacijskih politika, koje umjesto kulture sjećanja promiču isključivo militarizirani pojam sigurnosti, temeljen na strahu i odvraćanju.
Dobrota kao snaga koja razoružava
Papa ističe da je dobrota razoružavajuća. Upravo zato je Bog postao dijete. Misterij utjelovljenja započinje u poniznosti – u utrobi mlade majke i u jaslama Betlehema.
Dijete, kaže Papa, ima moć promijeniti ljudsko srce. Misao na djecu i sve krhke ljude probada savjest čovječanstva i poziva na obraćenje.
Razoružanje srca put pravog mira
Papa se prisjeća učenja Ivan XXIII. i njegove enciklike Pacem in terris, u kojoj se naglašava da je pravo razoružanje moguće samo ako se razoružaju srca i umovi.
Pravi mir ne temelji se na ravnoteži oružja, nego na uzajamnom povjerenju, pravednosti i razumu.
Uloga religija i zajednica
Religije imaju ključnu zadaću: spriječiti pretvaranje misli i riječi u oružje. Papa upozorava na opasnost politizacije vjere, blagoslivljanja nasilja i religijskog opravdavanja ratova.
Vjernici su pozvani svjedočiti suprotno životom, molitvom, duhovnošću te ekumenskim i međureligijskim dijalogom.
Zajednice kao domovi mira
„Poželjno je da svaka zajednica postane dom mira“, poručuje Papa mjesto gdje se neprijateljstvo neutralizira dijalogom, gdje se prakticira pravda i čuva oprost.
Mir nije utopija, nego plod strpljive i kreativne pastoralne zauzetosti, osobito u vremenu Jubileja nade.
hodimo u svjetlosti Gospodnjoj
Papa poruku završava biblijskim proročanstvom nade (Iz 2,4-5), pozivajući čovječanstvo da mačeve prekuje u plugove i izabere put svjetlosti.
Mir uskrsloga Krista i danas prolazi kroz zatvorena vrata kroz živote onih koji mu dopuštaju da prebiva u njima.
