Najnovije Novosti

Božićno drvce na Badnjak: zašto kitimo bor?

Kako je božićno drvce postalo simbol svjetla, nade i Kristova rođenja

christmas, tree, fir tree, christmas tree, bullet, christmas balls, deco, decoration, red, nature, close up, christmas time, christmas ornament, jewellery, decorate, contemplative, needles, green, christmas, christmas, christmas, christmas tree, christmas tree, christmas tree, christmas tree, christmas tree

Na spomen Božića mnogi će najprije pomisliti na okićeno božićno drvce i darove koji ih čekaju ispod njega.

Iako darivanje ima jasnu poveznicu s rođenjem Isusa Krista i darovima svetih triju kraljeva, podrijetlo ukrašavanja božićnog drvca i danas je predmet različitih tumačenja i povijesnih teorija.

Od zimskog solsticija do Božića

U brojnim drevnim kulturama  od Babilonaca i Grka do Rimljana, Perzijanaca i germanskih plemena – obilježavao se zimski solsticij, vrijeme kada se slavio povratak svjetla i “rođenje” sunca.

Drvo je u tim obredima imalo snažnu simboliku života, snage i obnove, najčešće u obliku hrasta ili zimzelenog stabla.

Dolaskom kršćanstva mnogi su narodi prihvatili novu vjeru, ali su pojedini simboli dobili novo, kršćansko značenje.

Kada je Crkva proglasila 25. prosinca danom Kristova rođenja, Božić je postupno zamijenio poganske svetkovine, a drvo je postalo znak novoga života u Kristu.

Tko je prvi okitio božićno drvce?

Podrijetlo samog kićenja bora nije potpuno jasno, ali se najčešće spominju dvije legende.

Prema jednoj, običaj se veže uz sveti Bonifacije, koji je u Njemačkoj srušio poganski hrast i na njegovu mjestu pokazao zimzelenu jelu kao simbol novoga, kršćanskog života.

Druga legenda govori o Martin Luther, koji je, nadahnut zvijezdama što su svjetlucale kroz gole grane zimskog drveća, prvi ukrasio drvce svjećicama kako bi dočarao ljepotu neba u božićnoj noći.

U srednjem vijeku postojale su i crkvene predstave o raju, u kojima se na drvo vješaju jabuke kao simbol stabla spoznaje dobra i zla iz biblijske priče o Adamu i Evi.

Božićno drvce u našim krajevima

U hrvatske krajeve kićenje božićnog bora dolazi krajem 19. stoljeća, ponajviše iz germanskih zemalja. Ipak, i prije toga bio je prisutan običaj unošenja badnjaka  mladog drveta ili hrastove grane – koji se osobito zadržao u pravoslavnoj tradiciji.

Kada se kiti, a kada posprema bor?

Prema katoličkom običaju, božićno drvce tradicionalno se kiti na Badnjak. Ostaje okićeno tijekom božićnog vremena, sve do nedjelje nakon blagdana Sveta tri kralja, odnosno do blagdana Krštenja Gospodinova.

Značenje božićnog drvca danas

Na Badnju večer božićno drvce postaje snažan simbol svjetla, nade i Kristova dolaska. Njegovo kićenje nije samo ukras, nego čin koji povezuje obitelj, prenosi vjeru i stvara uspomene koje ostaju za cijeli život.

Povezani članci

Osječani kušali kašu Marijinih obroka: jelo koje hrani milijune djece u Africi

rastimouvjeri

Iskreno svjedočanstvo voditelja Dnevnika: „Samo Bog može podići čovjeka iz ponora

rastimouvjeri

Muškarci ponovno molili krunicu ispred osječke katedrale

rastimouvjeri

Napiši komentar