Duhovna glazba

Kako je nastala adventska pjesma “Padaj s neba roso sveta”

Otkrivamo povijest, autore i duhovnu poruku pjesme koja već 160 godina oblikuje hrvatski advent

Među brojnim adventskim pjesmama koje se pjevaju diljem Hrvatske, jedna se izdvaja svojom jednostavnošću, dubinom i toplinom: “Padaj s neba roso sveta”.

Ova popijevka, nastala u Slavoniji, postala je simbol došašća i dio duhovnog identiteta naših obitelji i župnih zajednica. No malo tko zna kako je nastala i tko su ljudi koji su joj dali život.

Prve tiskane verzije pjesme iz 1861. godine

Pjesma je prvi put tiskana 1861. godine u katekizmu-pjesmarici “Kratki nauk Kerstjansko-Katoločanski”, objavljenoj u Osijeku.

Izdanje je nastalo na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera, a na njemu su radili svećenici Andrija Šumanovac i Ivan Tombor.

Šumanovac je uređivao katekizamski dio, dok je Tombor, kao pjesnik i pisac, radio na obnovi i dotjerivanju crkvenih pjesama.

Iako nema potvrde da je upravo Tombor autor teksta, mnogi pretpostavljaju da je mogao biti.

Pjesma kakvu ju danas znamo prvi je puta objavljena u monumentalnoj zbirci crkvenih pjesama naslovljenoj “Pievnik”, koji je izdan u Zagrebu 1895. godine.

Tu je šest kitica upravo majstorski sročenih i raspoređenih za pojedine dijelove mise s notnim zapisom spontane i pjevne melodije koja odiše slavonskim melosom te Vallingerom kao autorom.

Postojalo je još napjeva drugih skladatelja na tekst ove pjesme, no, Vallingerove note su prevladale.

U vrijeme kada se advent popularizira na razne načine, koji su daleko od njegova izvornog smisla, neka ovo

prisjećanje na pjesmu koja je nastala u Slavoniji, u Đakovštini, barem nakratko svrne pažnju na kršćanski sadržaj i ugođaj adventa.


Skladatelj pjesme: svećenik Josip Vallinger

Za razliku od teksta, identitet skladatelja je siguran. Autor melodije je svećenik Đakovačke biskupije Josip

Vallinger (1846.–1911.), glazbeno vrlo nadaren i aktivan u liturgijskoj obnovi.

Vallinger je bio:

kapelan i ceremonijar stolne crkve u Đakovu

tajnik biskupa Strossmayera

učitelj pjevanja u bogosloviji

predsjednik pjevačkog društva Sklad

skladatelj i organizator glazbenog života

Iako nije ostavio velik opus, ostavio je jednu od najprepoznatljivijih melodija hrvatske duhovne baštine.

Pjesma kakvu danas poznajemo objavljena je 1895.

Današnji oblik popijevke objavljen je u glasovitoj zbirci crkvenih pjesama “Pievnik” iz 1895. godine.

Tu je pjesma dobila šest kitica, raspoređenih za pojedine dijelove mise, uz melodiju koja odiše slavonskim melosom i lakoćom zajedničkog pjevanja.

Postojalo je još nekoliko glazbenih napjeva drugih skladatelja, ali Vallingerova skladba brzo je prevladala i do danas ostala najomiljenija.

Pjesma koja vraća Advent njegovom pravom smislu

U vremenu kada se Advent sve više pretvara u blagdansku kupovinu i zabavu, ova pjesma vraća pogled na ono bitno: čežnju za Kristovim dolaskom.

Nastala u srcu Slavonije, u Đakovštini, pjesma i danas podsjeća vjernike na tišinu, skromnost i duboku radost iščekivanja.

“Padaj s neba roso sveta” nije samo pjesma to je molitva naroda, blaga uspomena i živo svjedočanstvo vjere kroz generacije.

Povezani članci

Dubrovački kantautor Stijepo Gleđ Markos snimio je novi video spot za pjesmu „Oče naš“

rastimouvjeri

Video. Duhovna glazba “U Očeve ruke”

rastimouvjeri

Neka vaša srca gore za Gospodina ovom moćnom molitvom: MARANATHA – dođi Gospode!

rastimouvjeri

Napiši komentar