Redovnici i redovnice poznati su po svojoj posebnoj odjeći – habitu – koji nije samo simbol duhovnog posvećenja, već često i vizualna oznaka reda kojem pripadaju.
Iako se mnogi habiti na prvi pogled čine slični, u detaljima se kriju razlike koje upućuju na pripadnost određenoj redovničkoj zajednici.
Kako, primjerice, razlikovati benediktince od franjevaca? Ili dominikance od kartuzijanaca?
U popularnoj kulturi, osobito kroz filmove i serije, često nailazimo na pojednostavljenu sliku: redovnice u crnom, redovnici u smeđem. No stvarnost je znatno raznolikija.
Na crkvenim svečanostima ili okupljanjima redovničkih zajednica, raznolikost u bojama, krojevima i dodacima redovničke odjeće odmah dolazi do izražaja. Tada postaje jasno da odjeća nije tek uniforma, nego nosi i bogatu simboliku reda kojem pripadaju.
Zato donosimo kratak, pojednostavljen pregled – svojevrsni “terenac-vodič” – kroz četiri najpoznatija redovnička reda, kako biste ih lakše mogli prepoznati.
Većina vjerskih zajednica koje nose habite spadat će u jednu od ovih kategorija ili će barem biti periferno povezane s jednom od njih. Postoji ih mnogo više od ove četiri, ali pokušaj objašnjenja vjerske odjeće tisuća vjerskih kongregacija diljem svijeta bio bi gotovo nemoguć.
Benediktinci
Benediktinski red, koji je u 6. stoljeću utemeljio sveti Benedikt iz Nursije, poznat je po svojoj jednostavnoj, ali prepoznatljivoj crnoj odjeći. Habit se sastoji od duge crne tunike stegnute kožnim pojasom, a crna boja simbolizira odricanje od svijeta, pokoru i smrt starom načinu života. Praktično gledano, crna tkanina bila je najjeftinija u vrijeme nastanka reda.
Redovnici obično nose i kapuljaču, dok redovnice prekrivaju glavu velom. Upravo se u kroju i načinu izrade pokrivala za glavu često mogu prepoznati razlike među benediktinskim zajednicama i u odnosu na druge redove.
Za razliku od drugih redovnika, benediktinci ne nose krunicu pričvršćenu na pojas. Budući da su tradicionalno radili fizičke poslove poput poljoprivrede i graditeljstva, viseća krunica bi im samo smetala.
Za vrijeme liturgije i posebnih prigoda, potpuno zavjetovani benediktinci preko habita oblače široku crnu kukuljicu (lat. cuculla), simbol njihove duhovne posvećenosti.
Među poznate benediktinske svece ubrajaju se časni Beda, sveta Hildegarda iz Bingena, sveta Skolastika, papa sveti Grgur Veliki i sveta Gertruda Velika.
Karmelićani
Karmelićani su red koji je nastao u 12. stoljeću, nadahnut životom pustinjaka na gori Karmel u blizini Jeruzalema. Njihova odjeća odražava duhovne korijene i jednostavnost života u pustinji.
Osnovni karmelićanski habit je smeđe boje – simbol križa, zemlje i poniznosti. Karakterističan je i veliki škapular, dugi komad tkanine koji pada sprijeda i straga, a prema predaji, Blažena Djevica Marija ga je darovala redu u viđenju svetom Šimunu Stocku.
Preko habita, osobito za vrijeme liturgije, karmelićani nose svijetliji ogrtač ili cappu, koja vizualno razlikuje njihov izgled od drugih redova. Habit nadopunjuje kožni pojas, a često i velika krunica koja visi sa strane.
Karmelićanski stil odijevanja duboko je simboličan – podsjeća na pokoru, molitvu i trajno predanje Bogu u šutnji i sabranosti.
Karmelićani
Samostanski karmelićani uz svoj habit nose i zavjetni križ, diskretno pričvršćen ispod škapulara – simbol njihove potpune posvete Kristu. Red se kroz povijest istaknuo mnogim svecima kontemplativnog duha. Među najpoznatijima su sveta Terezija iz Lisieuxa, sveta Elizabeta od Trojstva, sveta Edith Stein (sv. Terezija Benedikta od Križa) te sveti Ivan od Križa – svi duboko ukorijenjeni u molitvi, tišini i mistici.
Franjevci
Franjevačka obitelj, utemeljena u 13. stoljeću od strane svetog Franje Asiškog, jedna je od najvećih i najraznovrsnijih redovničkih zajednica u Katoličkoj Crkvi. Obuhvaća više grana – od strogo kontemplativnih do apostolskih zajednica – no sve ih povezuje duh siromaštva i jednostavnosti koji je Franjo utjelovio.
Franjevački habit varira u boji – može biti smeđi, sivi, crni ili u nekim slučajevima druge boje – ovisno o specifičnoj grani franjevačkog reda. Habit se sastoji od jednostavne tunike (nekad i škapulara), vezane užetom s tri karakteristična čvora. Ti čvorovi simboliziraju tri redovnička zavjeta: siromaštvo, čistoću i poslušnost. Ponekad se dodaje i četvrti čvor, koji označava marijansku posvetu.
Uže s čvorovima jedno je od najupečatljivijih obilježja franjevačkog reda – ako ga uočite, vrlo vjerojatno gledate redovnika franjevačke duhovnosti. Krunica, često velika i vidno istaknuta, također je dio tradicionalnog izgleda.
Među poznate franjevačke svece ubrajaju se sveta Klara Asiška, sveti Bonaventura, sveti Antun Padovanski, sveti Junipero Serra i blaženi Solanus Casey.
Dominikanci
Red propovjednika, poznatiji kao dominikanci, osnovao je sveti Dominik u 13. stoljeću, gotovo u isto vrijeme kad i sveti Franjo. Dominikanski habit lako je prepoznatljiv i simbolički snažan.
Osnovu čini bijeli habit sa škapularom i kapuljačom (ili velom kod časnih sestara), preko kojeg se u svečanijim prilikama nosi crna cappa – plašt koji pokriva ramena i leđa. Bijela boja predstavlja čistoću, dok crna, poput one kod benediktinaca, označava pokoru, odricanje i smrt grijehu.
Kao i mnogi drugi redovi, dominikanci nose kožni pojas, ali se osobito ističu velikom krunicom koja im često visi s boka – ključan detalj koji pomaže u njihovu prepoznavanju među drugim bijelim habitima.
Dominikanska duhovnost usmjerena je na propovijedanje, obrazovanje i obranu vjere. Među istaknute svece dominikanskog reda spadaju sveti Toma Akvinski, papa sveti Pio V., sveti Hijacint te blaženi Jordan Saski.
