Koliko Biblije Crkva naviješta na misi kroz godine?

Zato se često postavlja pitanje: koliko Svetog pisma zapravo čujemo ako redovito sudjelujemo na svetoj misi?

Koliki dio Biblije Crkva stavlja pred vjernike tijekom godina liturgijskog slavlja?

Odgovor na to pitanje otkriva bogatstvo, ali i određena ograničenja liturgijskog čitanja Svetoga pisma.

Sveto pismo je prije svega naviještena riječ

Temeljni smisao Svetoga pisma nije samo privatno čitanje, nego naviještanje u zajednici vjernika. To jasno naglašava Drugi vatikanski sabor, koji u konstituciji Sacrosanctum Concilium nalaže:

„Da bi se vjernicima pripravio što bogatiji stol riječi Božje, neka se svestranije otvore biblijske riznice, tako da se kroz utvrđeni broj godina narodu pročita istaknutiji dio Svetog pisma.” (SC 51)

Upravo iz tog razloga nakon Sabora uspostavljen je novi, prošireni red čitanja.

Kako je ustrojen red liturgijskih čitanja?

Prema današnjem ustroju:

nedjeljna i svetkovinska čitanja raspoređena su u trogodišnjem ciklusu A, B i C

svagdanja čitanja slijede dvogodišnji ciklus parnih i neparnih godina

Time je Crkva željela omogućiti da se kroz godine čuje što veći i raznovrsniji dio Svetog pisma.

Koliko je Svetog pisma uopće ušlo u liturgiju?

Zaključke o zastupljenosti Svetog pisma u bogoslužju donosi prof. dr. vlč. Zvonko Pažin, a njegovo je istraživanje objavljeno na portalu Vjera i djela.

Profesor Adrien Nocent u početku je tvrdio da je u liturgijska slavlja uključeno oko 90 % Svetog pisma, kasnije smanjivši procjenu na 85 %. Profesor Pažin proveo je precizno istraživanje brojeći riječi u biblijskim knjigama i uspoređujući ih s liturgijskim tekstovima.

Brojke koje govore same za sebe

Rezultati istraživanja donose jasnu sliku:

Stari zavjet

ukupno: 487.500 riječi

u bogoslužju: 34,4 %

Novi zavjet

ukupno: 124.887 riječi

u bogoslužju: 84,77 %

Ukupno Sveto pismo

612.387 riječi

u bogoslužju: 273.575 riječi

što iznosi 44,37 % cijelog Svetog pisma

Zaključak je jasan: u bogoslužje je uvršteno oko 85 % Novoga zavjeta, ali ne i isto toliko Staroga zavjeta.

Što čujemo na euharistijskim slavljima?

Na nedjelje i svetkovine u misi se naviješta:

prvo čitanje (najčešće iz Starog zavjeta)

pripjevni psalam

drugo čitanje iz poslanica

evanđelje

Na svagdanjim misama čitaju se prvo čitanje, psalam i evanđelje.

Koliko Svetog pisma čujemo u tri godine?

nedjeljama i svetkovinama:

Stari zavjet: 4,9 %

Novi zavjet: 40 % (od čega evanđelja 58,5 %)

svagdanje mise + nedjelje i svetkovine:

Stari zavjet: više od 16 %

Novi zavjet: čak 71 %

Zanimljivosti iz liturgijskih čitanja

Stari zavjet

Knjiga psalama zastupljena je s više od 95 %

Tri „zaklinjalačka“ psalma (58, 83 i 109) potpuno su izostavljena

Mali proroci imaju vrlo visoku zastupljenost

Knjiga proroka Obadije jedina uopće nije zastupljena

Novi zavjet

Evanđelja: 88–96 %

Djela apostolska: 55 %

Sedam poslanica preuzeto je u cijelosti

Otkrivenje: gotovo 94 %, ponajviše zahvaljujući ČasoslovuZaključak

Ako vjernik sudjeluje na svetoj misi svaki dan tijekom tri godine, čut će oko 16 % Staroga i 71 % Novoga zavjeta. Ako dolazi samo nedjeljom i na svetkovine, taj udio znatno se smanjuje.

Liturgijski red čitanja nikada u povijesti nije bio bogatiji nego danas.

Ipak, neki su dijelovi Svetog pisma izostavljeni zbog pastoralne osjetljivosti, što potvrđuje i riječ apostola Pavao: „Mlijekom vas napojih, ne jelom.” (usp. 1 Kor 3,2)

U konačnici, liturgija nas ne želi zadržati samo na slušanju, nego potaknuti da i sami uzmemo Bibliju u ruke i polako otkrivamo bogatstvo Božje riječi u vlastitom životu.