Upravo se oko tog pitanja može razumjeti snažna poruka vlč. Zlatka Sudca o bogatstvu, seksualnosti i moći. Problem nije samo u onome što čovjek posjeduje, nego u trenutku kada nešto stvoreno zauzme mjesto koje pripada Bogu.

Sudac je i u drugim svojim razmišljanjima naglašavao potragu za smislom te upozoravao na život sveden samo na uživanje. Hu Benedikt

Kad ono što posjedujemo počne posjedovati nas

Novac sam po sebi nije odgovor na pitanje smisla. Moć također može biti odgovornost i služenje, ali može postati sredstvo kojim čovjek pokušava potvrditi vlastitu vrijednost. Ni ljudska seksualnost nije nešto što kršćanstvo smatra bezvrijednim; problem nastaje kada se drugu osobu svede na sredstvo vlastitog užitka, bez ljubavi, odgovornosti i dostojanstva.

Upravo je tu granica između dara i idola. Dar zahvalno primamo i koristimo za dobro. Idolu dopuštamo da određuje našu vrijednost, odluke i život.

Sudac je u jednom svojem razmišljanju upozorio i da napast nije samo bogatstvo nego i vlast te naglasio da se vlast može zloupotrijebiti kada prestane biti služenje čovjeku. Hu Benedikt

Zato se vrijedi zapitati: što bi se dogodilo kada bih sutra izgubio ono na čemu danas gradim svoju sigurnost? Bi li moj život i dalje imao smisla?

Srce se ne može nahraniti onime što prolazi

Evanđelje čovjeka ne poziva da prezire materijalni svijet, uspjeh ili vlastito tijelo. Poziva ga da svemu odredi pravo mjesto.

Ako je novac sredstvo kojim činimo dobro, on služi čovjeku. Ako postane smisao života, čovjek počinje služiti njemu. Ako je autoritet prilika za odgovornost, može donositi dobro. Ako postane potreba za dominacijom, udaljava nas od služenja. Ako se ljubav odvoji od poštovanja i odgovornosti, druga osoba lako prestaje biti osoba i postaje predmet vlastite želje.

Zato najveće siromaštvo nije uvijek prazan novčanik. Ponekad je to puno toga u rukama, a malo mira u srcu.

Sudac je u svojim ranijim govorima upravo predanje Kristu povezivao s pronalaskom dubljeg životnog smisla, pozivajući ljude da Bogu predaju svoj život i ono za što žive. Hu Benedikt

Kršćanski odgovor zato nije: „Nemoj ništa imati.“ Odgovor je: ne dopusti da ono što imaš postane tvoj bog.

Na kraju ostaje jednostavno pitanje koje svatko mora postaviti sebi: Što je danas na prvome mjestu u mom životu?

Ako odgovor nije Bog, možda je vrijeme ponovno posložiti prioritete. Jer stvari mogu ispuniti kuću, uspjeh može privući ljude, a moć otvoriti mnoga vrata  ali samo Bog može dotaknuti onu dubinu čovjeka koju ništa prolazno ne može ispuniti.

The post Tri idola koja čovjeku ne mogu donijeti mir appeared first on Rastimo u vjeri.

Vijest o njegovom tragičnom kraju odjeknula je poput šoka  i među njegovim pristašama, ali i među protivnicima, jer je riječ o osobi koja je ostavila dubok trag u američkom društvu.

Kirk je već s 18 godina, 2012., osnovao Turning Point USA, organizaciju koja je povezivala mlade oko ideja slobodnog tržišta, ograničene vlasti i – što je njemu bilo najvažnije – vjere u Boga. Tijekom godina izrastao je u glasnogovornika nove generacije konzervativaca, otvoreno svjedočeći važnost kršćanskog identiteta Amerike, upozoravajući na moralni pad društva i odlučno podržavajući pro-life pokret. Često je ponavljao: “Bez Krista, Amerika nema budućnosti.”

Njegovi govori privlačili su milijune, ali i izazivali oštre kritike. Bio je neumorni poziv na povratak Bogu i Svetom pismu u vremenu kada je sekularizam sve snažnije oblikovao društveni život. Njegova smrt otvara ozbiljna pitanja o rastućoj netrpeljivosti prema onima koji javno i hrabro zastupaju kršćanski i konzervativni pogled na svijet. Dok policija traga za počiniteljem i istražuje motive napada, mnogi vjeruju da se ne radi tek o slučajnom nasilju, nego o simptomu dubokih podjela koje razaraju Ameriku.

Za kršćane diljem svijeta ostaje bolna istina da je jedan mladi čovjek, koji je želio ohrabriti generacije da stoje za istinu i pravednost, izgubio život na tako brutalan način. No, riječi Evanđelja daju smisao njegovoj žrtvi: “Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko” (Mt 5,10).

Charlie Kirk ostat će zapamćen kao primjer ustrajnosti i hrabrosti. Njegov život svjedoči da se put vjernosti Kristu često povezuje s križem. U vremenu kada mnogi biraju šutnju, on je govorio. I premda je njegov život naglo prekinut, sjeme koje je posijao nastavit će donositi plod.

The post Harlie Kirk ubijen u Utahu: Otišao glas koji je snažno svjedočio za kršćanske vrijednosti appeared first on Rastimo u vjeri.

Nakon što je uspješno prodao svoju tehnološku tvrtku, Kanađanin Marcel LeBrun nije pošao putem luksuza i udobnosti  odabrao je nešto dublje i trajnije. Umjesto da svoje bogatstvo potroši na sebe, odlučio je njime mijenjati svijet počevši od svog grada, Frederictona, glavnog grada pokrajine New Brunswick.

S osobnom investicijom od 4 milijuna dolara, LeBrun je financirao izgradnju 99 malih, ali potpuno opremljenih kuća za osobe koje su ostale bez doma. Svaka kuća sadrži kuhinju, kupaonicu i solarne panele  jer dostojanstvo stanovanja ne smije biti luksuz, nego temeljno pravo.

Ali ovaj projekt ide dalje od zidova i krovova. Oko kuća nastaje cijela zajednica: prostor s kafićem, edukativnom kuhinjom i malim poduzećima koja vode upravo bivši beskućnici sada novi stanovnici sela. Cilj nije samo pružiti sklonište, nego i stvoriti priliku: za posao, za učenje, za novi početak.

Vjera koja djeluje

LeBrun otvoreno govori o duhovnoj dimenziji svojeg projekta. Nadahnut kršćanskim vrednotama, ne želi samo pomagati želi obnavljati dostojanstvo i vjeru u ljude. Njegov rad nije samo humanitarni, već duboko prožet vjerom i milosrđem.

U vremenu kad mnogi okreću glavu, on bira pogledati i djelovati. Njegova vizija ne temelji se na sažaljenju, nego na uvjerenju da svaka osoba ima vrijednost i potencijal. Svojim životom svjedoči evanđeosku poruku ljubavi i služenja.

Njegovo djelo odjekuje Kristovim riječima: “Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste.” (Mt 25,40)

U vremenu kad se često govori o ljubavi, ali rijetko vidi na djelu  Marcel LeBrun pokazuje kako izgleda ljubav u praksi. Ne traži priznanja, ali ga zaslužuje. Jer njegov život nije priča o uspjehu u poslovnom svijetu nego o uspjehu u onome što doista vrijedi: darivanju sebe za dobro drugih.

Piše portal: novizivot.net

The post Bogataš financirao 99 kuća za beskućnike promijenio živote u zajednici appeared first on Rastimo u vjeri.

Tijekom današnje opće audijencije na Trgu svetog Petra, papa Franjo uputio je vjernicima snažnu poruku o važnosti milosrđa u svakodnevnom životu.

njegovo obraćanje bilo je jednostavno, jasno i duboko: “Milosrđe je lice ljubavi. To nije sentimentalnost, nego konkretna snaga koja mijenja svijet.”

Milosrđe započinje u srcu

Papa je istaknuo da milosrđe počinje unutarnjom promjenom. „Ne možemo biti milosrdni ako prvo ne osjetimo Božje milosrđe u vlastitom životu,“ rekao je.

To znači dopustiti Bogu da dotakne naše slabosti, da u njima vidimo ne prepreku, nego priliku za susret s Njegovom nježnošću

biti milosrdan znači gledati drugoga kao brat

u svijetu u kojem se ljudi brzo osuđuju i odbacuju, papa Franjo poziva na novu kulturu – kulturu prihvaćanja i praštanja. „Ako želiš mir u obitelji, na poslu, u društvu – budi prvi koji će oprostiti,“ poručio je. milosrđe počinje tamo gdje prestaje oholost

Poziv svima – ne samo vjernicima

papa je naglasio da milosrđe nije rezervirano za “svete”, nego za svakoga. to je stil života koji svatko može živjeti: kroz strpljenje, razumijevanje, pomoć potrebitima, toplu riječ, tiho opraštanje. „Svaki dan nudi priliku za milosrđe,“ rekao je

Isus je lice Očeva milosrđa

Papa je podsjetio vjernike da se u Isusu Kristu milosrđe utjelovilo. svaki njegov dodir, pogled, riječ bio je čin milosrđa. ako želimo nasljedovati Krista, onda to nije moguće bez srca koje prašta

što nam ova kateheza donosi danas?

podsjetnik da su najveće pobjede one koje ostvarujemo u tišini – kad biramo ljubav umjesto osude, razumijevanje umjesto ljutnje. Papa nas poziva ne samo da vjerujemo u Božje milosrđe, nego da ga živimo – svaki dan, u malim stvarima.

The post Što nas Papa Franjo uči o milosrđu? appeared first on Rastimo u vjeri.