Otkriće drevnih zidina potvrđuje burnu povijest Svetoga grada
Najnovije arheološko otkriće u Jeruzalemu donosi nova saznanja o burnoj i slojevitoj povijesti Svetoga grada.
Pronađeni ostaci drevnih zidina svjedoče o vremenu velikih političkih i vjerskih previranja koja su oblikovala prostor o kojem govori i Sveto pismo.
Otkriće drevnih zidina iz vremena Makabejaca
Arheolozi u Izraelu otkrili su iznimno vrijedan i rijetko očuvan dio drevnih gradskih zidina u Jeruzalemu, koji datira iz 2. stoljeća prije Krista.
Ovo značajno otkriće odmah je privuklo pozornost stručne i šire javnosti zbog svoje povijesne i biblijske važnosti.
Prema procjenama stručnjaka, riječ je o zidu sagrađenom nakon poznatog Makabejskog ustanka protiv Seleukidskog Carstva, događaja koji je duboko ukorijenjen u židovskoj povijesti i ima snažan religijski i politički značaj.
Otkriveni dio zida nalazi se u prostoru Davidove kule, unutar povijesnog kompleksa poznatog kao Kishle. Već sada je opisan kao jedan od najdužih i najbolje očuvanih dijelova gradskih zidina ikada pronađenih u Jeruzalemu.
Voditelji arheoloških iskapanja, dr. Amit Re’im i dr. Marion Zindel iz Israel Antiquities Authority, istaknuli su da se radi o dijelu zida koji je u antičkim izvorima poznat pod nazivom „Prvi zid”.
Zid se proteže u dužini većoj od 40 metara, širok je oko pet metara, a izgrađen je od velikih i masivnih kamenih blokova s karakterističnom klesanom izbočinom, tipičnom za graditeljstvo toga razdoblja.
Procjenjuje se da je izvorno bio viši od deset metara, no do danas je sačuvan samo njegov donji dio.
Posebno je zanimljivo da zid ne pokazuje znakove prirodnog i sporog propadanja, nego upućuje na namjerno i sustavno rušenje.
Tko je točno izdao nalog za njegovo uništenje, još uvijek ostaje nepoznato. Arheolozi nagađaju da bi to mogao biti John Hyrcanus I, hasmonejski vladar, možda kao dio nekog političkog dogovora ili unutarnjih previranja.
Druga moguća teorija povezuje rušenje zida s Herodom Velikim, vladarom koji je, prema evanđeoskim izvještajima, naredio pokolj nevine djece u Betlehemu kako bi uklonio mladog Isusa.
Herod je, uz pomoć Rimljana, osvojio Jeruzalem i pogubio posljednjeg hasmonejskog kralja, a uništavanje njihovih građevina moglo je služiti kao snažna politička i simbolična poruka.
Zanimljivo je i da su još tijekom 1980-ih godina, u blizini drugog dijela istog zida, pronađeni ratni ostaci poput kamenih projektila iz katapulta, vrhova strijela i olovnih kugli.
Ovi nalazi upućuju na opsadu Jeruzalema u hasmonejskom razdoblju i dodatno potvrđuju nasilne povijesne okolnosti toga vremena.
Ovo arheološko otkriće još jednom potvrđuje iznimnu povijesnu dubinu Jeruzalema – grada u kojem se na jedinstven način isprepliću vjera, politika, povijest i biblijska baština.
