Kada čitamo Stari zavjet, često nailazimo na nazive blagdana i svetkovina koji su imali posebno mjesto u životu izraelskoga naroda. Ti blagdani nisu bili samo obični dani slavlja, nego su podsjećali narod na Božja djela, Njegovu vjernost i savez koji je sklopio sa svojim narodom.
Za kršćane ovi događaji imaju još dublje značenje jer mnogi od njih upućuju na Isusa Krista, njegovo otkupiteljsko djelo te život Crkve. Razumijevanje ovih naziva pomaže nam bolje razumjeti cijelu Bibliju.
Pasha (Pesah)
Pasha je jedan od najvažnijih židovskih blagdana. Slavi se u spomen na izlazak Izraelaca iz egipatskog ropstva, kada je Bog po Mojsiju oslobodio svoj narod.
Janje koje se prinosilo za Pashu postalo je snažan simbol Isusa Krista, kojega Novi zavjet naziva Jaganjcem Božjim koji oduzima grijehe svijeta.
Beskvasni kruhovi
Blagdan beskvasnih kruhova slavio se odmah nakon Pashe. Kruh bez kvasca podsjećao je Izraelce da su morali brzo napustiti Egipat i nisu imali vremena čekati da tijesto uskisne.
U kršćanskom tumačenju beskvasni kruh simbolizira čistoću srca i poziv na novi život bez grijeha.
Prvi plodovi
Na blagdan Prvih plodova Bogu se prinosio prvi urod zemlje kao znak zahvalnosti.
Sveti Pavao naziva Isusa prvijencem od uskrslih, pokazujući da je Krist prvi uskrsnuo na neraspadljiv život i otvorio put svim vjernicima.
Pedesetnica (Šavuot)
Šavuot ili Pedesetnica prvotno je bio blagdan zahvalnosti za žetvu te spomen na darovanje Zakona na Sinaju.
Za kršćane Pedesetnica ima posebno značenje jer je toga dana Duh Sveti sišao na apostole. Taj se događaj smatra rođenjem Crkve i početkom njezina javnog poslanja.
VIDEO Jeruzalem: Zvuk s neba iznenadio mještane 6. ožujka 2026. 07:03 Posljednjih godina u raznim dijelovima svijeta ljudi su svjedočili neobičnim zvukovima koji dolaze s neba. Neki ih opisuju kao snažne…
Roš Hašana
Roš Hašana označava židovsku Novu godinu. To je vrijeme razmišljanja, zahvalnosti i priprave za obraćenje.Vjernike podsjeća da svaki novi početak treba započeti s Bogom.
Jom Kipur
Jom Kipur poznat je kao Dan pomirenja ili Dan oproštenja. U Starom zavjetu bio je to najsvetiji dan u godini kada je veliki svećenik molio za oproštenje grijeha cijelog naroda.
Za kršćane Isus Krist svojim je križem ostvario potpuno pomirenje između Boga i čovjeka.
Sukot
Sukot ili Blagdan sjenica podsjećao je Izraelce na njihovo putovanje pustinjom nakon izlaska iz Egipta.
Stanovanje u privremenim kolibama bilo je znak da je Bog tijekom cijelog putovanja bio uz svoj narod i vodio ga prema Obećanoj zemlji.
Kršćanima ovaj blagdan govori da je naš zemaljski život prolazan te da je konačna domovina kod Boga.
Zašto su ovi blagdani važni i danas?
Iako kršćani nisu obvezni slaviti židovske blagdane, njihovo poznavanje pomaže nam bolje razumjeti Sveto pismo i događaje iz Isusova života.
Mnogi prizori iz Evanđelja događaju se upravo tijekom tih blagdana, pa njihovo značenje otkriva bogatstvo Božjeg plana spasenja.
Važno je naglasiti da Katolička Crkva uči kako je Isus Krist ispunjenje Staroga saveza te da se puni smisao tih događaja ostvaruje u Njegovu životu, smrti i uskrsnuću.
Biblijski blagdani nisu samo dio povijesti izraelskoga naroda. Oni nam pomažu razumjeti kako je Bog stoljećima pripremao dolazak Spasitelja i postupno objavljivao svoj plan spasenja.
Kada čitamo Sveto pismo u njegovoj cjelini, otkrivamo da svaki događaj, blagdan i simbol upućuje na Božju ljubav prema čovjeku te na poziv da živimo u zajedništvu s Kristom.
