Izdvojeni članak

Napustio nas fra Smiljan Kožul, popularni hrvatski karizmatik i egzorcist

Poznati fra Smiljan Kožul koja smo češće posjećivali i objavljivali njegove članke koje je on pisao i slao svoju poruku ljudima o borbi protiv zla napustio je svijet i završio svoju trgu i stigao do cilja.

Preselio se kod Gospodina u vječni dom i riješio je muke ovoga svijeta, otišao na zasluženi odmor.

U teškim trenucima Domovinskog rata, uz suradnju većeg broja svećenika, redovnika, redovnica i laika, fra Smiljan je osnovao Pokret krunice za obraćenje i mir kojemu je pristupilo više od 100 tisuća ljudi

Nakon duže bolesti preminuo je jedan od najpoznatijih i najpopularnijih hrvatskih karizmatska fra Smiljan Kožul. Fra Smiljan Dragan Kožul (81) bio je profesor, doktor crkvenih pravnih znanosti, crkveni sudac, karizmatik, egzorcist, osnivač Radija Marije i „Pokreta krunice za obraćenje i mir” i čest gost na stranicama Večernjeg lista.

“Fra Smiljan Dragan Kožul rođen je u mjestu Turčinovići kraj Širokog Brijega u Bosni i Hercegovini 28. veljače 1942. godine. Osnovnu školu završio je u svom rodnom selu, prvi razred gimnazije pohađao je u Širokom Brijegu, a školovanje je nastavio u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Potom je u Zagrebu i talijanskom Salernu studirao teologiju.

Kardinal Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika u zagrebačkoj katedrali 29. lipnja 1968. godine. Od 1969. do 1972. bio je profesor na Franjevačkom filozofskom učilištu na Trsatu i na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci gdje su mu među studentima bili i kasniji zagrebački i riječki nadbiskup kardinal Josip Bozanić i nadbiskup Ivan Devčić.

Od 1972. do 1977. studira crkveno pravo na Papinskom sveučilištu Antonianum gdje postiže titulu doktora crkvenih pravnih nauka i gdje od 1977. do 1988. djeluje kao profesor sakramentalnog prava. Na talijanskom jeziku objavio je knjigu o sakramentu ženidbe (“Evoluzione della dottrina circa l’essenza del matrimonio dal C.I.C. al Vaticano II.”), a autor je i više članaka o sakramentalnom pravu u raznim časopisima. Godine 1977. papa Pavao VI. imenovao ga je braniteljem bračnog veza na Kongregaciji za sakramente, što je obnašao sve do povratka u Hrvatsku 1988. godine.

Zajedno sa slugom Božjim o. Aleksom Benigarom, fra Smiljan Dragan Kožul je pri Kongregaciji za svece vodio postupak za proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca.

U domovinu se vratio sredinom 1988. te je imenovan za suca na drugomolbenom Nadbiskupskom ženidbenom sudu u Zagrebu. Tu je službu obnašao do 1999. kada je za Zagrebačku metropoliju uspostavljen Međubiskupijski sud prvog i drugog stupnja, odnosno za sve sjevernohrvatske biskupije. Na tom sudu prvog stupnja obnašao je i službu branitelja veze.

U teškim trenucima Domovinskog rata, uz suradnju većeg broja svećenika, redovnika, redovnica i laika, fra Smiljan je osnovao Pokret krunice za obraćenje i mir kojemu je pristupilo više od 100 tisuća ljudi. Pokret je za Zagrebačku nadbiskupiju odobrio kardinal Franjo Kuharić dekretom od 28. listopada 1993., a sljedećih mjeseci odobrili su ga i svi ostali biskupi Hrvatske te kardinal Vinko Puljić za Sarajevsku nadbiskupiju i biskup Franjo Komarica za Banjalučku biskupiju.

Osnivači Pokreta krunice za obraćenje i mir jednoglasno su predložili fra Smiljana za duhovnog ravnatelja, a imenovao ga je kardinal Franjo Kuharić. Budući da je Pokret krunice ustanovljen za ostvarenje duhovnog preporoda hrvatskog naroda, temeljna mu je zadaća ostvarenje zajedništva u molitvi na tu nakanu. U tu svrhu Pokret krunice tiska i dijeli promidžbene materijale i knjige. Tako su u milijunskoj nakladi tiskane brošurice za molitvu Gospine krunice te za devetnicu i krunicu na čast Božjeg Milosrđa.

U osnivanju Pokreta veliku je ulogu imao fra Ante Katalinić koji je s fra Smiljanom bio u Svećeničkom marijanskom pokretu osnovanom na poticaj don Stefana Gobbija. Fra Ante ga je, naime, podsjetio da je dio Austrije nakon Drugoga svjetskog rata pripao SSSR-u i Sovjeti su, u zoni koju su držali, prisilno uveli novi komunistički režim. Franjevac Petar Pavlicek tada je imao nadahnuće da narod Austrije, kako bi se oslobodio ruske okupacije, organizira molitvu krunice i večernju procesiju svjetla, s nakanom povlačenja sovjetskih trupa iz Austrije. Deseci tisuća ljudi, uglavnom članova Pokreta molitelja krunice, hodali su u procesiji Bečkim prstenom – znamenitom ulicom u povijesnoj jezgri grada, moleći krunicu uz upaljene svijeće od čuvene Zavjetne crkve (Votivkirche) do franjevačkog samostana. Upravo je taj događaj potaknuo fra Smiljana na osnivanje Pokreta krunice za obraćenje i mir”, piše Hrvatska katolička mreža HKM.

“Nakon susreta s jednim od najvećih svjetskih karizmatika, p. Rufusom Pereirom 1998. godine te na njegov nagovor, fra Smiljan Dragan Kožul uključio se u Katoličku karizmatsku obnovu i s vremenom postao jedan od najpoznatijih svećenika karizmatika u Hrvatskoj. Dugi niz godina djelovao je u crkvi Svetoga Križa u zagrebačkom Sigetu. Održao je na tisuće duhovnih obnova i seminara za unutarnje oslobođenje i iscjeljenje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj.

Pokret krunice, Svećenički Marijanski pokret

U osnivanju Pokreta veliku je ulogu ima fra Ante Katalinić. S njime je fra Smiljan bio u Svećeničkom marijanskom pokretu koji je osnovao don Stefano Gobbi. Fra Ante ga je podsjetio da je dio Austrije nakon Drugoga svjetskog rata pripao SSSR-u i Sovjeti su, u zoni koju su držali, prisilno uveli novi komunistički režim. Jedan franjevac Petar Pavlicek tada je imao nadahnuće da narod Austrije, kako bi se oslobodio ruske okupacije, organizira molitvu krunice i večernju procesiju svjetla, s nakanom povlačenja sovjetskih trupa iz Austrije. Deseci tisuća ljudi, uglavnom članova Pokreta molitelja krunice, hodali su u procesiji Bečkim Prstenom – znamenitom ulicom u povijesnoj jezgri grada, moleći krunicu uz upaljene svijeće od čuvene Zavjetne crkve (Votivkirche) do franjevačkog samostana. Taj događaj potaknuo je fra Smiljana Kožula na osnivanje Pokreta krunice za obraćenje i mir u vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj.

Radio Marija Hrvatska

Fra Smiljan Dragan Kožul osnovao je, uz suradnju svojih najbližih suradnika iz Pokreta krunice, i radijsku postaju Radio Mariju, početkom ožujka 1994., a kardinal Franjo Kuharić izdao je dekret odobrenja 11. ožujka iste godine. Radio Marija ostvarila je njegov san o krugovalnoj postaji koja će u Hrvatskoj neumorno promicati “kršćanski glas u obiteljskim domovima”. Svoje dugogodišnje iskustvo suradnje na Radio Vatikanu i na RAI prenio je na Radio Mariju.

U vrijeme komunizma na talijanskom državnom radiju fra Smiljan je bio punih 10 godina urednik emisije na hrvatskom jeziku, koja je građane nekadašnje Jugoslavije informirala o cjelokupnom kulturnom, političkom i religioznom životu u slobodnom svijetu. Od 2000. godine stalni je suradnik na Hrvatskom katoličkom radiju kao autor emisije “Iz Katekizma Katoličke Crkve”, sustavno prikazujući taj temeljni dokument katoličke vjere te teološke emisije „Na putu u Emaus”. Vrlo često drži seminare za unutarnje oslobođenje i iscjeljenje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj.

Molitvene zajednice, duhovne obnove

U povodu 50. obljetnice svećeništva fra Smiljan je rekao: “Zahvalan sam Trojedinom Bogu, Ocu, Sinu i Duhu Svetom za sve milosti koje su vodile moj svećenički život, zatim svima vama dragi prijatelji koji ste me na tom putu pratili svojim molitvama”.

Nakon 50 godina svećenstva fra Smiljan je i dalje vodio čak tri molitvene zajednice, tjedne susrete i nekoliko duhovnih obnova mjesečno, kao i najpoznatiju posljednju srijedu u mjesecu na kojoj se skupi i nekoliko tisuća ljudi. Kad se govori o pateru Smiljanu i plodovima njegova svećenstva, mnogi ističu da je bio egzorcist te njegovu službu ozdravljanja i oslobađanja.


Povezani članci

U zadnja vremena Sotona pokušati prevariti ljude na razne načine: Upozorenje svećenika koji kaže da je to primio od Isusa

rastimouvjeri

Ovo je glazba iz Raja, čak su strunjači uspjeli note zapisati

rastimouvjeri

Gospodin je sv. Brigiti otkriva kako đavao djeluje: Tri su načina kako radi i privlači ljude

rastimouvjeri

Napiši komentar