Crkva u svakom vremenu stoji pred istim izazovom: kako naviještati Božju riječ tako da ona doista dopre do srca suvremenog čovjeka.
Upravo na to upozorio je Papa Lav XIV. u svojoj katehezi, istaknuvši da Sveto pismo nije zapisano nebeskim, nedodirljivim jezikom, nego ljudskim govorom, bliskim svakodnevici, iskustvu i stvarnosti naroda kojem se Bog obraća.
Božja riječ govori ljudskim jezikom
Pozivajući se na saborsku konstituciju Dei Verbum, Sveti Otac podsjetio je da Sveto pismo, čitano u živoj Predaji Crkve, predstavlja povlašteno mjesto susreta Boga i čovjeka. Upravo ondje Bog nastavlja govoriti muškarcima i ženama svakoga vremena, kako bi Ga mogli upoznati, ljubiti i slijediti.
Papa je naglasio da biblijski tekstovi nisu nastali u nekom uzvišenom, nedohvatljivom jeziku, već kroz konkretne ljude autore nadahnute Duhom Svetim, koji su pisali koristeći ljudski govor, povijesne okolnosti i književne oblike svoga vremena.
Time Sveto pismo otkriva Božje milosrdno približavanje čovjeku: Bog ne ostaje dalek, nego govori jezikom koji čovjek može razumjeti, prihvatiti i živjeti.
Tko je pravi autor Svetoga pisma?
Tumačeći odnos između božanskog i ljudskog autorstva, Papa je upozorio na pogrešan pristup koji ljudske autore vidi tek kao pasivne zapisivače.
Crkva, istaknuo je, vjeruje da je Bog glavni autor Svetoga pisma, ali i da su hagiografi pravi autori svetih knjiga. Zanemariti ljudsku dimenziju znači osiromašiti Božju objavu, jer Bog nikada ne ponižava čovjeka ni njegove sposobnosti, nego ih uzdiže i uključuje u svoje spasenjsko djelo.
Svaki pristup Svetome pismu koji zanemaruje povijesni kontekst ili književni oblik tekstova vodi u iskrivljena tumačenja bilo fundamentalistička, bilo isključivo spiritualistička koja ne prenose cjelovitu poruku Evanđelja.
Navještaj koji gubi dodir sa životom postaje neučinkovit
Papa je ovo načelo posebno primijenio na navještaj Božje riječi danas. Ako se propovijed služi nerazumljivim, zastarjelim ili apstraktnim jezikom, koji nema dodira s patnjama, nadama i pitanjima ljudi, ona prestaje biti djelotvorna.
U svakom vremenu Crkva je pozvana ponovno predlagati Božju riječ jezikom koji se može utjeloviti u povijest i doprijeti do srca suvremenog čovjeka. To ne znači mijenjati istinu Evanđelja, nego pronaći način da se ona jasno, vjerno i životno prenese.
Sveti Otac upozorio je i na suprotnu krajnost čitanje Svetoga pisma koje zanemaruje njegovo božansko podrijetlo i svodi Evanđelje na puku moralnu, društvenu ili humanitarnu poruku.
Evanđelje je, naglasio je Papa, radosna vijest o punini i vječnom životu koji nam je Bog darovao u Isusu Kristu. Ono obuhvaća sve dimenzije ljudskog života, ali ih i nadilazi, jer vodi prema spasenju koje dolazi od Boga.
Na kraju kateheze, Papa je pozvao vjernike da zahvale Gospodinu za dar svoje Riječi i mole da naše riječi – a još više naš život ne zamrače Božju ljubav koja nam je u Svetome pismu ispričana.
Izvor: hkm.hr
