Vidjelica Marija Pavlović Lunetti posvjedočila ukazanje Kraljice Mira točno u zoru, na deveti dan izvanredne devetnice
Brdo ukazanja – deveti dan devetnice: susret ispunjen mirom i majčinskom prisutnošću
Na posljednje jutro izvanredne devetnice, Brdo ukazanja ponovno je bilo mjesto duboke molitve i tihe prisutnosti nebeske Majke. U zoru, točno u 5 sati, vidjelica Marija Pavlović Lunetti doživjela je još jedno ukazanje Kraljice Mira.
„Kada je Gospa došla, preporučila sam joj sve nas – naše nakane, molitve i sve one koji su se povjerili našem zagovoru,“ kazala je Marija. „Zamolila sam je da nas sve blagoslovi, kao i sve nabožne predmete koje smo ponijeli sa sobom.“
Prema riječima vidjelice, Gospa je molila nad okupljenima, a zatim ih sve blagoslovila. „Posebno sam je zamolila da pred svojim Sinom Isusom zagovara za mir – u našim obiteljima, u srcima i u cijelom svijetu. Gospa je molila dugo… a zatim nas je sve blagoslovila znakom križa i vratila se u Nebo.“
Na kraju ukazanja, Marija je dodala: „Gospa je najavila da će i sutra, u isto vrijeme i na istom mjestu, ponovno doći.“
U srijedu, 25. lipnja, župa Međugorje svečano će obilježiti 44. obljetnicu Gospinih ukazanja. Kao i svake godine, vjernici i hodočasnici pripremaju se za ovaj veliki dan kroz devetodnevnicu – molitvu krunice na Brdu ukazanja te sudjelovanje u večernjem molitveno-liturgijskom programu.
Sve je započelo 24. lipnja 1981. godine, kada je malo hercegovačko selo Međugorje postalo središte jednog od najpoznatijih marijanskih ukazanja našeg vremena. Tog popodneva šestero mladih – Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Marija Pavlović i Jakov Čolo – tvrdili su da su na brdu Crnica (danas poznatom kao Podbrdo) ugledali prekrasnu ženu s djetetom u naručju.
Opisali su je kao ženu u sivkasto-plavoj haljini i bijelom velu, neobične ljepote i mira. Predstavila im se kao Blažena Djevica Marija – Kraljica Mira.
Već sljedećeg dana, 25. lipnja, Gospa im se ponovno ukazala, i tada su joj se mogli približiti. Taj se dan od tada slavi kao godišnjica Gospinih ukazanja u Međugorju.
Ukazanja su odmah izazvala veliko zanimanje, ali i oprez i sumnju i kod tadašnjih crkvenih, i kod državnih vlasti. Unatoč pritiscima, vidioci su ostali vjerni svom svjedočanstvu.
Prema njihovim riječima, Gospa im se od tada redovito ukazuje, donoseći poruke mira, obraćenja, molitve, posta i vjere. U središtu Gospinih poruka nalazi se jednostavan, ali snažan poziv: „Mir, mir i samo mir – mir mora zavladati između Boga i čovjeka, i među ljudima.“
Važno je istaknuti da je u rujnu prošle godine Međugorje dobilo najvišu razinu priznanja u procesu crkvenog razmatranja nadnaravnih pojava – oznaku nihil obstat (“ništa ne priječi”) koju je izdao Dikasterij za nauk vjere Svete Stolice. Time je potvrđeno da Crkva ne nalazi ništa protivno vjeri u pobožnostima povezanim s Međugorjem.
Župom sv. Jakova, srcem duhovnog života Međugorja, izravno upravlja Sveta Stolica preko apostolskog vizitatora s posebnom ulogom – nadbiskupa Alda Cavallija.
