Kako i kada započinje izbor novog pape nakon smrti Svetog Oca? Pravila, tradicija i tijek konklave.
To je vrijeme iščekivanja, molitve i tihe pripreme, razdoblje između dva pontifikata kada Crkva ostaje bez svog vrhovnog poglavara.
U središtu tog procesa nalazi se konklava – stoljećima star, strogo uređen obred kojim kardinali biraju novog nasljednika svetog Petra.
Naziv “konklava” potječe od latinskog izraza cum clave, što znači “s ključem”, naglašavajući da su kardinali tijekom izbora zatvoreni i izolirani od vanjskog svijeta, kako bi mogli odlučivati bez ikakvih vanjskih pritisaka.
Sam izbor odvija se u impresivnoj Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, pod veličanstvenim Michelangelovim freskama.
Ondje svaki kardinal svečano polaže prisegu o čuvanju tajnosti i vjernosti Crkvi, prije nego što započnu izbor budućeg Svetog Oca.
Kako izgleda izbor?
Pravo sudjelovanja u konklavi imaju isključivo kardinali mlađi od 80 godina na dan početka sede vacante. Oni čine tzv. izbornu konklavu.
U praksi to obično uključuje između 100 i 130 kardinala iz cijelog svijeta, koji predstavljaju različite narode, jezike i crkvene perspektive.
Postupak izbora novog pape iznimno je ritualan i strukturiran:
Prisega tajnosti
Svi kardinali obvezuju se na apsolutnu tajnost o svemu što se događa unutar konklave, a svako kršenje te obveze podliježe ozbiljnim kanonskim kaznama.
Sam čin glasovanja
Kardinali ispisuju ime izabranika na posebno pripremljenom listiću, uz riječi: Eligo in Summum Pontificem (“Biram za vrhovnog svećenika”). Listići se zatim pažljivo broje i provjeravaju.
Potrebna većina
Za valjani izbor potrebna je dvotrećinska većina prisutnih kardinala. Ako ni nakon nekoliko glasovanja ne dođe do izbora, glasovanja se nastavljaju uz moguće duhovne i praktične konzultacije među kardinalima.
Dim kao znak
Spaljivanje listića šalje signal vanjskom svijetu. Crni dim koji se diže iz dimnjaka Sikstinske kapele znači da još nema izabranog pape. Bijeli dim označava da je novi papa izabran.
Prihvaćanje izbora
Kad kandidat dobije potrebnu većinu, pita ga se: “Prihvaćaš li izbor za papu?” Ako on odgovori potvrdno, odmah se bira papinsko ime. Slijedi oblačenje bijele odore u tzv. “sobici suza”, a potom se novi papa pojavljuje na balkonu bazilike svetog Petra.
Objava svijetu
Kardinal protođakon tada izlazi na lođu i svečano objavljuje: Habemus Papam – “Imamo papu”. Novi poglavar Crkve tada udjeljuje prvi apostolski blagoslov “Gradu i svijetu” (Urbi et Orbi).
Kada se bira novi papa nakon smrti Svetog Oca?
Trajanje konklave ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući okolnosti i složenost samog izbora. Ponekad proces traje vrlo kratko – primjerice, papa Franjo izabran je već nakon jednog dana 2013. godine – dok su u prošlosti neke konklave znale trajati tjednima, pa čak i godinama.
Danas je, zahvaljujući unaprijed utvrđenim pravilima i iskustvu kardinala, izbor uglavnom brži, ali i dalje se odvija u ozračju molitve i dubokog razmišljanja.
Premda teoretski svaki kršteni rimokatolički muškarac može biti izabran za papu, u praksi novi Sveti Otac gotovo uvijek dolazi iz redova Kardinalskog zbora.
Nakon smrti pape Franje (ili bilo kojeg pape), izbor novog pape ne odvija se odmah, već slijedi strogo propisane korake određene apostolskom konstitucijom Universi Dominici Gregis koju je 1996. donio papa Ivan Pavao II.
Konklava može započeti najranije 15, a najkasnije 20 dana nakon papine smrti. O točnom datumu odlučuje Generalna kongregacija kardinala, koja se sastaje svakodnevno u razdoblju sede vacante, sve dok ne pripremi sve potrebno za početak konklave.
