Katolička Crkva u Njemačkoj ponovno je privukla pozornost javnosti nakon objave najnovijih financijskih podataka. Iako je tijekom 2025. više od 300 tisuća registriranih katolika napustilo Crkvu, ukupni prihodi od crkvenog poreza nastavili su rasti.
Ovaj naizgled proturječan razvoj događaja njemački su analitičari nazvali “crkvenim poreznim čudom”, a iza njega stoji poseban sustav financiranja koji postoji već desetljećima. , a prenosi portal Katoličkog tjednika
Kako zapravo funkcionira crkveni porez u Njemačkoj i zašto prihodi rastu unatoč manjem broju vjernika? Donosimo pregled sustava i razloga koji stoje iza ovih brojki.
Što je crkveni porez i tko ga plaća?
Njemačka ima poseban model financiranja vjerskih zajednica. Katolička Crkva, kao i neke druge priznate vjerske zajednice, ima pravo prikupljati crkveni porez od svojih službeno registriranih članova.
Visina tog poreza iznosi osam ili devet posto poreza na dohodak, ovisno o saveznoj zemlji u kojoj osoba živi. Važno je naglasiti da se taj postotak ne obračunava na ukupnu plaću, nego na iznos poreza na dohodak koji građanin plaća državi.
Porez prikuplja država putem poreznog sustava te ga potom prosljeđuje Crkvi, zadržavajući manji dio kao naknadu za administrativne troškove.
Prikupljena sredstva koriste se za financiranje pastoralnog djelovanja, plaća zaposlenika, katoličkih škola, karitativnih ustanova, održavanja crkvenih objekata, mirovina te brojnih humanitarnih i misijskih projekata u zemlji i inozemstvu.
Zašto prihodi rastu iako je katolika sve manje?
Podaci Njemačke biskupske konferencije pokazuju da su prihodi od crkvenog poreza tijekom 2025. ponovno porasli u odnosu na prethodnu godinu, premda je više od 300 tisuća osoba istupilo iz Katoličke Crkve.
Ekonomisti taj fenomen objašnjavaju kombinacijom nekoliko čimbenika. Posljednjih godina u Njemačkoj su rasle plaće, a s njima i porezna osnovica iz koje se obračunava crkveni porez. Budući da porezni sustav ima progresivan karakter, osobe s višim primanjima plaćaju znatno veće iznose.
Istodobno, među onima koji su napustili Crkvu velik je udio mlađih osoba ili ljudi s nižim primanjima, čiji je doprinos ukupnim prihodima bio relativno malen. S druge strane, među registriranim članovima ostao je veći udio osoba s višim prihodima koje i dalje uplaćuju znatno veće iznose crkvenog poreza.
Vezani članci:
Crkveni porez u Njemačkoj: 100 eura pod povećalom 21. veljače 2026. 17:02 Pitanje crkvenog poreza u Njemačkoj već godinama izaziva rasprave, osobito među vjernicima koji razmišljaju o istupanju iz Crkve iz financijskih…
Primjerice, osoba koja plaća 3.000 eura poreza na dohodak izdvojit će približno 270 eura crkvenog poreza, dok će osoba s mnogo većom poreznom obvezom platiti nekoliko puta veći iznos. Upravo takva razlika objašnjava zašto ukupni prihodi mogu rasti čak i kada broj članova pada.
Hoće li takav sustav biti održiv i u budućnosti?
Unatoč trenutačnom rastu prihoda, crkveni čelnici u Njemačkoj ne očekuju da će se taj trend nastaviti dugoročno.
Broj registriranih katolika već godinama se smanjuje, a mnogi procjenjuju da će buduće generacije biti još manje sklone ostati službeno upisani članovi Crkve.
Kako starije generacije odlaze u mirovinu, smanjivat će se i broj poreznih obveznika s višim primanjima koji danas čine najveći dio ukupnih prihoda.
Zbog toga su pojedine njemačke biskupije već počele planirati mjere štednje i prilagodbu budućih proračuna. Cilj je očuvati pastoralno djelovanje i socijalne programe unatoč mogućem padu prihoda u godinama koje dolaze.
Ovaj primjer pokazuje koliko su demografske promjene, gospodarska kretanja i porezni sustav međusobno povezani te kako financijska slika Crkve ne ovisi isključivo o broju registriranih članova.
Njemački model crkvenog poreza jedinstven je u Europi i često izaziva rasprave, kako među vjernicima tako i među ekonomistima.
Dok aktualni podaci pokazuju rast prihoda unatoč smanjenju broja katolika, mnogi smatraju da je riječ o privremenom trendu koji neće trajati neograničeno.
Bez obzira na financijske pokazatelje, najveći izazov za Crkvu ostaje očuvanje živoga zajedništva vjernika i prenošenje vjere novim naraštajima. Upravo će to dugoročno biti važnije od bilo koje statistike ili financijskog izvješća.
Porast i kod evangelika
Prihodi od poreza Katoličke Crkve slijedili su sličan obrazac u 2025. kao i prihodi Evanđeoske crkve u Njemačkoj, federacije 20 neovisnih regionalnih protestantskih Crkava.
Tijelo, poznato pod svojim njemačkim akronimom EKD, primilo je oko 6,09 milijardi eura poreza za Crkve u 2025., u odnosu na 5,97 milijardi u 2024.
Povećanje prihoda dogodilo se i unatoč tome što je EKD izgubio oko 586 000 članova otprilike 3% ukupnog članstva u 2025.
Izvor: Njemačka biskupska konferencija (Deutsche Bischofskonferenz)
