Svećenik pojašnjava smisao došašća i pravo vrijeme božićnog slavlja
S početkom došašća svake se godine iznova postavlja isto pitanje: kada je prikladno započeti s božićnim ukrašavanjem?
Dok gradovi već tjednima ranije svijetle u blagdanskom ruhu, Crkva nas poziva na smirenost i pripravu.
U videorubrici „Pitajte svećenika“ Radiopostaje Mir Međugorje, fra Zvonimir Pavičić pojasnio je smisao došašća i dao jasan odgovor na pitanje ukrašavanja u tom razdoblju.
Došašće kao vrijeme priprave, a ne slavlja
Fra Zvonimir ističe kako nije jednostavno točno odrediti kada bi se trebalo započeti s ukrašavanjem, osobito kada je riječ o gradovima gdje je ukrašavanje dugotrajan proces.
No, važnije pitanje od samog postavljanja ukrasa jest trenutak kada se oni pale i dolaze do punog izražaja.
Došašće bi, naglašava, trebalo ostati smireno vrijeme vrijeme priprave. Kao i u svakom razdoblju pripreme, ne slavi se unaprijed.
Slavi se tek kada dođe trenutak slavlja. Nitko ne slavi prije samog slavlja, pa tako ne bismo trebali ni u došašću živjeti kao da je Božić već započeo.
Slavlje ima svoje vrijeme
Kada dođe pravi trenutak slavlja, tada se pali svjetlo, glazba i ukrasi. Tada se sve pokazuje i iznosi kako bi se jasno vidjelo da se slavi. Upravo zato, ukrasi bi svoj puni smisao trebali dobiti na Božić i u božićnom vremenu, a ne prije.
Došašće je razdoblje koje nas poziva na molitvu, ispovijed, dobra djela i nutarnju pripravu. To je vrijeme u kojem Bog i Crkva od nas traže sabranost, a ne vanjsku raskoš.
Zaboravljeno božićno vrijeme
Fra Zvonimir upozorava na jednu čestu pogrešku: zaboravljamo da postoji božićno vrijeme. Sve se, kaže, nekako „ugura“ u advent i čak prije službenog početka došašća.
Kada dođe sam Božić i božićno vrijeme, ljudi su već umorni i ispraznili su slavlje koje bi tada trebalo tek započeti. Radost i slavlje trebali bismo čuvati upravo za Božić i dane koji slijede, jer božićno vrijeme ima svoju dubinu, trajanje i smisao.
Kada je onda prikladno ukrašavati?
Ukrašavanje je proces koji traje i jasno je da nije realno očekivati da se gradovi počnu ukrašavati tek na Badnjak. No, fra Zvonimir ističe da bi paljenje svih ukrasa i svjetala imalo duboku simboliku kada bi se dogodilo na Badnji dan poslijepodne.
U kućama bi, dodaje, bilo lijepo okititi bor upravo na Badnjak. Taj bi dan tada imao snažnu simboliku prijelaz iz vremena priprave u vrijeme slavlja.
Simbolika ukrasa i prava radost Božića
Svaki ukras nosi značenje slavlja. Božićni ukrasi predstavljaju radost koju je Bog svojim utjelovljenjem i rođenjem donio čovjeku u ovom vremenu i prostoru.
Zato bi, kaže fra Zvonimir, sve bor, ukrase i svjetla trebalo čuvati od Badnjeg dana kroz cijelo božićno vrijeme.
Nije prirodno da se već dva dana nakon Božića ukrasi skidaju i bacaju. Božićno slavlje treba trajati, jer ono govori o najvećem daru koji je Bog dao čovjeku.

