Badnjak ili Badnji dan predstavlja vrhunac iščekivanja Božića. Nakon četiri tjedna došašća, upravo je ovaj dan neposredna priprema za svetu noć Kristova rođenja.
Badnji dan, koji se naziva i Badnjica, nosi u sebi posebnu tišinu, sabranost i duboko ukorijenjene običaje koji su se prenosili s koljena na koljeno.
To je dan koji obuhvaća jutro, dan i večer, a svaki njegov dio ima svoje riječi, geste i značenja.
I danas, kao i nekada, Badnjak nas poziva da usporimo, budemo zajedno i otvorimo srce dolasku Spasitelja.
Badnji dan pozdrav i blagoslov dana
Od ranog jutra Badnji dan obilježen je posebnim pozdravima. Kućna čeljad pozdravlja se riječima:
„Na dobro vam došlo Badnje jutro“, na što se odgovara: „I s tobom, Bog dao zajedno“.
Isti se pozdravi ponavljaju tijekom dana i uvečer, čime se cijeli dan prožima blagoslovom, dobrim željama i sviješću da je riječ o svetom vremenu.
Badnjak drvo bdijenja i iščekivanja
Badnjak je drvo, najčešće hrast (dub), koje simbolizira snagu, postojanost i život. Obično se sječe na Badnje jutro i ostavlja uz ulaz u kuću do večeri, kada započinje obred unošenja.
U starijim vremenima Badnjak je bio veće veličine jer se polagao na ognjište. Danas su njegove dimenzije prilagođene štednjaku ili prostoru u kojem se koristi.
U kuću se često unose tri Badnjaka, jedan za drugim, uz obredne pozdrave. Ostali ukućani posipaju „unositelje“ pšenicom, zazivajući obilje i blagoslov.
Značenje riječi Badnjak
Riječ Badnjak dolazi od staroslavenske riječi „b’deti“, što znači bdjeti, biti budan, čekati.
Badnji dan i Badnja večer označavaju budno iščekivanje dolaska „mladog Sunca“ Isusa Krista, svjetla koje rasvjetljuje tamu svijeta.
Badnji dan i post
Iako Crkva ne propisuje obvezan post i nemrs na Badnjak, u narodu je snažno ukorijenjen običaj posta sve do Mise polnoćke.
Taj post nije samo tjelesni, nego i duhovni post od suvišnih riječi, buke i nemira.
Pogača za Badnju večer
Na Badnji dan peku se dvije pogače.
Prva, svečana, namijenjena je Badnjoj večeri. Ukrašena je križem i simbolima, a u tijesto se često umiješa čeres. Ona se ne reže nožem, nego se kida rukama nakon molitve.
Druga pogača, jednostavnija, priprema se za božićni ručak i može se rezati nožem. Običaj je da ukućani zajednički lome pogaču, simbolično se „natječući“ tko će otkinuti veći komad u znaku radosti i obilja.
Kićenje i škropljenje kuće
U predvečerje mlađi ukućani beru bršljan ili zimzelene grane i njima kite kuću i gospodarske prostorije.
Domaćica potom blagoslovljenom vodom škropi kuću, moleći Vjerovanje. Taj čin obavlja sama ili ga povjeri drugoj osobi, u tišini i molitvi.
Priprema božićnog ručka
Sve za božićni ručak priprema se na Badnji dan. Na sam Božić više se ništa ne kuha samo se s radošću iznosi već pripremljeno na stol. Time se Božić čuva kao dan mira, susreta i slavljenja.
Božićna jelka nekad i danas
Božićna jelka ili „jelka“ nekada nije bila uobičajena. Umjesto nje, u kuće se unosio smrik. Nakon unošenja Badnjaka i večere, jelku su najčešće kitila djeca. Odrasli su sudjelovali tek koliko je bilo potrebno, prepuštajući djeci radost iščekivanja.
Misa polnoćka vrhunac Badnje večeri
Sve što Badnjak nosi u sebi svjetlo, bdijenje, tišinu prelazi u Misu polnoćku.
To je prijelaz iz Badnje večeri u Božić, slavlje rođenja Svjetla koje pobjeđuje tamu. Na polnoćku najčešće idu mlađi i oni koji mogu, noseći u srcu radost i zahvalnost.
Badnja večer vrijeme obitelji
Badnja večer provodi se u krugu obitelji. Ne ide se na sijela ni daleka druženja. Mlađi eventualno posjete susjede u blizini, ali se ne udaljavaju iz zaseoka. Naglasak je na zajedništvu, miru i pripremi za Polnoćku.
Pucanje nekad i danas
Nekada su se na Badnju večer koristili tek jednostavni pucnjevi, simbolično najavljujući radost. Danas je pirotehnika često pretjerana i gubi izvorni smisao, prelazeći granice lijepoga i dostojanstvenoga.
Različiti običaji isto značenje
Običaji Badnjega dana razlikuju se od kraja do kraja, pa i od obitelji do obitelji. Ipak, svima je zajedničko jedno: čekanje, vjera i obiteljsko zajedništvo.
Zato ih treba čuvati i prenositi mlađim generacijama ne samo kao tradiciju, nego kao dio identiteta i vjera Badnjak nas uči kako se u tišini rađa najveća radost.
