Vijest o pokretanju kanonskog postupka protiv don Josipa Radića snažno je odjeknula među vjernicima koji ga poznaju i godinama prate njegov pastoralni rad.
Mnogi izražavaju iznenađenje i tugu te ističu da se njihovo osobno iskustvo s don Josipom ne podudara sa slikom koju, prema njihovu dojmu, stvara sadašnja situacija.
Dok traje postupak, pozivaju na molitvu, strpljenje i čekanje istine.Zadarska nadbiskupija objavila je 28. kolovoza priopćenje u kojem navodi da se protiv don Josipa Radića pred nadležnim državnim tijelima vodi kazneni postupak zbog sumnje na neprijavljivanje počinjenoga kaznenog djela.
Nadbiskupija istodobno navodi da je zadarski nadbiskup protiv don Josipa Radića pokrenuo i izvansudski kazneni postupak prema odredbama Zakonika kanonskoga prava, kako bi se utvrdile okolnosti relevantne za njegov kanonski status i eventualnu odgovornost prema crkvenom pravu.
Do okončanja postupka don Josipu Radiću zabranjeno je javno sudjelovanje u bogoslužju, a s mjesta upravitelja odnosno župnika Župe sv. Mihovila u Galovcu privremeno je imenovan drugi svećenik.
No, među onima koji don Josipa poznaju godinama, ovakve informacije dočekane su s velikim zaprepaštenjem.
“To nije čovjek kojega poznajemo”
Vjernici koji su imali priliku susresti don Josipa Radića, slušati njegove propovijedi, sudjelovati u njegovu pastoralnom radu ili s njim razgovarati o osobnim i duhovnim teškoćama, ističu da ga doživljavaju kao svećenika koji je mnogima bio na raspolaganju upravo onda kada im je bilo najteže.
Za njih nije riječ samo o svećeniku koji obavlja svoje redovite dužnosti, nego o čovjeku koji je svojom službom mnoge poticao na vjeru, molitvu i povratak Crkvi i duhovni rast.
Upravo zbog toga dio vjernika teško može povezati sliku svećenika koju poznaju sa sadržajem optužbi koje su dospjele u javnost.
Važno je, međutim, naglasiti ono što je u cijeloj priči ključno: postojanje kaznenog postupka nije isto što i pravomoćna utvrđena krivnja. Don Josipu Radiću tek treba omogućiti da iznese svoju obranu, a nadležna državna tijela trebaju provesti postupak i utvrditi činjenice.
Optužba nije presuda
U javnosti se, osobito kada je riječ o osobama koje imaju istaknutu društvenu ili crkvenu ulogu, vrlo lako stvara slika krivnje već na temelju same informacije da je protiv nekoga pokrenut postupak.
No upravo je zato važno podsjetiti na temeljno načelo pravne države: svatko je nevin dok mu se pravomoćnom sudskom odlukom ne utvrdi krivnja.
Lažne ili neutemeljene optužbe, pogrešna tumačenja događaja i javno izrečene sumnje nisu nepoznata pojava kad su u pitanju katolički svećenici. Zbog toga se ni u ovom slučaju ne bi smjelo unaprijed donositi presude, osobito kada postupak još nije završen.
Jedan od najpoznatijih primjera medijski iznimno eksponiranog slučaja optužbi za jest slučaj kardinala Georgea Pella, jednog od najviših vatikanskih dužnosnika. Pell je bio osuđen i proveo je više od 400 dana u zatvoru, da bi 2020. Visoki sud Australije jednoglasno ukinuo njegove osude i oslobodio ga.
Sud je zaključio da je, unatoč tome što je porota prihvatila iskaz tužitelja kao vjerodostojan, cjelokupnost ostalih dokaza morala izazvati razumnu sumnju u Pellovu krivnju.
Sud je pritom naveo i da je postojala značajna mogućnost da je nevina osoba osuđena jer krivnja nije bila dokazana prema potrebnom standardu.
U ovom slučaju upravo mediji su odigrali presudnu ulogu, nabacujući mu teret krivnje bez ikakve mogučnosti obrane. Teret kojeg Pell nije skinuo ni nakon oslobađajuće presude, pa sve do skore smrti 2023. godine.
Za što optužuju don Josipa Radića?
Važno je precizno razjasniti što se don Josipu Radiću stavlja na teret. Prema dosad objavljenim informacijama iz medija i priopćenju Zadarske nadbiskupije, don Josip Radić nije optužen za seksualno zlostavljanje, silovanje niti za seksualno nasilje. Protiv njega se vodi postupak zbog sumnje da nije prijavio kazneno djelo za koje je, prema navodima optužnice, saznao.
U istom postupku glavnooptuženi Josip Glasnović tereti se za više teških kaznenih djela na štetu 23-godišnje djevojke, uključujući pet silovanja, dvije bludne radnje i pet prijetnji. Don Josip Radić je, prema javno dostupnim izvještajima, drugookrivljenik i tereti ga se za neprijavljivanje tog kaznenog djela, a ne za djela koja se stavljaju na teret Glasnoviću.
Drugim riječima, ne treba poistovjećivati optužbe protiv prvookrivljenog s onima koje se odnose na don Josipa Radića. Njegova eventualna odgovornost tek treba biti utvrđena u sudskom postupku, koji je u tijeku.
Prema neslužbenim informacijama koje već neko vrijeme kolaju u crkvenim krugovima, Don Josip Radić stao je na žulj određenom lobiju unutar Katoličke Crkve i već “duže vrijeme ga se pokušavaju riješiti”.
