U svojoj božićnoj poruci Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup, istaknuo je da Božić nije tek lijepa uspomena ili sentimentalni prizor iz prošlosti, nego živi događaj Božjega dolaska među ljude.
Upravo taj dolazak, naglasio je, otvara put budućnosti koja se ne gradi na prividu, nego na istini, pravdi, ljubavi i slobodi.
Bez istine nema budućnosti
Nadbiskup je podsjetio da bez istine nema povjerenja, bez pravde nema mira, bez ljubavi nema zajedništva, a bez slobode nema dostojanstva čovjeka.
Božić je, prema njegovim riječima, trenutak u kojem ti pojmovi prestaju biti apstraktni i postaju konkretan program osobnog i društvenog života. Istina je temelj svakog zdravog društva, a bez nje mir ostaje krhak i prividan.
Hrabro suočavanje s vlastitom poviješću
Govoreći o hrvatskoj stvarnosti, nadbiskup je istaknuo kako se istinski mir ne može graditi na zaboravu, iskrivljavanju činjenica ili jednostranim tumačenjima povijesti.
Živjeti u istini znači zahvalno priznati dobro koje su učinili naši preci, ali i imati hrabrosti priznati rane, nepravde i zločine, osobito one učinjene nad nedužnima.
Istina, kako je naglasio, ne služi optuživanju nego oslobođenju, u skladu s evanđeoskim riječima: „Istina će vas osloboditi“.
Božić poziv da se prestane živjeti od poluistina
Božić je, poručio je nadbiskup, snažan poziv hrvatskom narodu da prestane živjeti od poluistina i selektivnih sjećanja.
Držeći se Isusa Krista utjelovljene Istine društvo je pozvano tražiti cjelovitu istinu koja liječi rane i donosi pomirenje. Ta je istina potrebna u svim područjima života: u obitelji, odgoju, medijima, politici, ali i unutar same Crkve.
Mir bez pravde ostaje iluzija
Posebno je naglašeno da bez pravde nema trajnog mira. Pravda znači dati svakomu ono što mu pripada: Bogu čast, bližnjemu poštovanje, a svakom čovjeku dostojanstven život.
U hrvatskom kontekstu to podrazumijeva pravedne radne odnose, mogućnost zaposlenja, poštenu plaću, transparentno upravljanje javnim dobrima te brigu za siromašne, bolesne i isključene.
Ne može se, upozorio je, slaviti Božić zatvarajući oči pred obiteljima u oskudici, mladima koji odlaze bez nade i starijima prepuštenima samoći.
Pravda kao put prema pomirenju
Nadbiskup je istaknuo i potrebu pravde u suočavanju s ratnom prošlošću. Brojne rane još uvijek bole: neistraženi zločini, nedostojno pokopani i obitelji koje čekaju istinu o svojim najmilijima.
Traženje dostojanstva za svaku žrtvu nije otvaranje starih sukoba, nego čin pravde i milosrđa.
Samo takva pravda otvara prostor stvarnom pomirenju i miru koji nije samo odsutnost sukoba, nego uređen i pravedan odnos među ljudima.
Ljubav koja liječi riječi i odnose
Božić, naglasio je nadbiskup, poziva i na obnovu kulture komunikacije. U vremenu kada riječi često postaju oružje, kršćani su pozvani da riječ učine lijekom.
Ljubav ne isključuje istinu ni pravdu, nego određuje način na koji ih izgovaramo i tražimo tako da ne ranjavaju, nego liječe.
Sloboda koja rađa mir
Govoreći o slobodi, istaknuo je da prava sloboda nije činjenje svega što želimo, nego sposobnost činiti dobro iz oblikovanog i čistog srca. Sloboda znači slobodu savjesti, slobodu vjere i slobodu življenja u skladu s istinom, bez straha i pritisaka.
Posebno je naglasio važnost medija koji služe istini, obitelji koje imaju pravo odgajati djecu prema vlastitim uvjerenjima te mladih koji u svojoj domovini ne bi smjeli birati između poštenja, vjere i uspjeha.
Mir počinje u srcu čovjeka
Na kraju poruke nadbiskup je podsjetio da mir ne započinje u političkim dvoranama, nego u srcu svakog pojedinca. Posebno je pozvao one na odgovornim položajima da budu graditelji mostova, a ne zidova, te da se odreknu retorike podjela.
Bog, poručio je, bira poniznost, blizinu i služenje. Dijete u betlehemskim jaslama isti je Krist koji na križu daruje život i u uskrsnuću pobjeđuje grijeh i smrt jedini koji može dati mir koji svijet ne može dati.
Božićna poruka nade
Na završetku, nadbiskup je svim vjernicima i ljudima dobre volje poželio da ovoga Božića iskuse mir u srcu, u obitelji i u društvu, te sretan i blagoslovljen Božić i milosnu novu 2026. godinu.
