Zanimljivo je samo koliko puta na misi u izricanju molitava kažemo: „Isuse Kriste“, tj. „Pomazaniče, Mesijo“ pa ipak od njega ne očekujemo spasenje, otkupljenje, oslobođenje, već se vratimo kući kakvi smo i bili.
Itako godinama. Mesija djeluje samo ondje gdje ga se prizna i od njega očekuje da mesijanski djeluje. A zbog toga je i došao.
VI. tjedan kroz godinu
ČITANJA:
Post 9,1-13; Ps 102,16-21.29.22-23; Mk 8,27-33
IMENDANI:
Leon Čudotvorac, Lav, Lea, Eleuterije
Prvo čitanje: Post 9,1-13
Dugu svoju u oblak stavljam da znamenom bude Saveza između mene i zemlje.
Čitanje Knjige Postanka
Bog blagoslovi Nou i njegove sinove i reče im: »Plodite se i množite i zemlju napučite. Neka vas se boje i od vas strahuju sve životinje zemaljske, sve ptice nebeske, sve što se po zemlji kreće, i sve ribe morske: u vaše su ruke predane. Sve što se kreće i živi neka vam bude za hranu: sve vam dajem kao što vam dadoh zeleno bilje. Samo ne smijete jesti mesa u kojem je još život, to jest njegova krv. A za vašu krv, za vaš život, tražit ću obračun: tražit ću ga od svake životinje; i od čovjeka za njegova druga, tražit ću obračun za ljudski život.
Tko prolije krv čovjekovu, njegovu će krv čovjek proliti! Jer na sliku Božju stvoren je čovjek! A vi, plodite se i množite, i zemlju napunite i vladajte njome!« Još reče Bog Noi i njegovim sinovima s njim: »Evo, ja sklapam Savez svoj s vama i s vašim potomstvom poslije vas, i sa svim živini stvorovima što su s vama: s pticama, sa stokom, sa svim zvijerima – sa svime što je s vama izišlo iz korablje – sa svim živim stvorovima na zemlji. Uspostavljam Savez svoj s vama, te nikada više vode potopne neće uništiti živa bića, niti će ikad više potop zemlju opustošiti.« I reče Bog: »A ovo znamen je Saveza koji stavljam između sebe i vas i svih živih bića što su s vama: za naraštaje dovijeka: Dugu svoju u oblak stavljam, da znamenom bude Saveza između mene i zemlje.«
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Ps 102,16-21. 29. 22-23
Pripjev: Gospodin gleda s nebesa na zemlju.
Pogani će se bojati, Gospodine, imena tvojega,
i svi kraljevi zemlje slave tvoje,
kad Gospodin opet sazda Sion,
kad se pokaže u slavi svojoj,
kad se osvrne na prošnju ubogih
i ne prezre molitve njihove.
Nek se zapiše ovo za budući naraštaj,
puk što nastane neka hvali Gospodina.
Jer Gospodin gleda sa svog uzvišenog svetišta,
s nebesa na zemlju gleda
da čuje jauke sužnjeva,
da izbavi smrti predane.
Djeca će tvojih slugu živjeti u miru,
i potomstvo će njihovo trajati pred tobom
da se na Sionu navijesti ime Gospodnje
i njegova hvala u Jeruzalemu,
kad se narodi skupe
i kraljevstva da služe Gospodinu.
Čitanje svetog Evanđelja po Luki
Dok je Isus jednom u osami molio, bijahu s njim samo njegovi učenici. On ih upita: »Što govori svijet, tko sam ja?« Oni odgovoriše: »Da si Ivan Krstitelj, drugi: da si Ilija, treći opet: da neki od drevnih proroka usta.« A on će im: »A vi, što vi kažete, tko sam ja?« Petar prihvati i reče: »Krist – Pomazanik Božji!«
A on im zaprijeti da toga nikomu ne kazuju. Reče: »Treba da Sin Čovječji mnogo pretrpi, da ga starješine, glavari svećenički i pismoznanci odbace, da bude ubijen i treći dan da uskrsne.«
A govoraše svima: »Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima križ svoj i neka ide za mnom. Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga; a tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti.« (Luka 9, 18-24)
Evanđelje dana – komentar
Isus i njegovi učenici tražili su osamu daleko na sjeveru. Na putu je Isus načeo temu pitajući što ljudi govore o njemu. Općenito, ljudi su ga cijenili kao velikog čovjeka, ali mnogi u Njemu nisu prepoznali Boga.
Potom je Isus pitao učenike što oni misle o njemu. Petar je spremno izjavio da je Krist, to jest Mesija ili Pomazanik. Intelektualno, Petar je to znao. Ali u njegovu životu se dogodilo nešto zbog čega je sada imao duboko, osobno uvjerenje.
Nadalje, Isus otkriva da put služenja Bogu vodi do muke i smrti. Zato je sada Spasitelj otvoreno rekao učenicima da mora trpjeti, biti odbačen, biti ubijen i uskrsnuti. U Markovu evanđelju otkrivamo da Petar nije mogao prihvatiti tu pomisao i nije htio misliti da će njegova Gospodina i Učitelja pogubiti njegovi neprijatelji. Ukorio je Spasitelja što takvo što naviješta. Tada je Isus kazao Petru: “Nosi se od mene, sotono, jer ti nije na pameti što je Božje, nego što je ljudsko!” Isus nije Petra optuživao da je Sotona. Mislio je: “Govoriš kao što bi Sotona to činio. On nas uvijek pokušava odvratiti od potpune poslušnosti Bogu.”
Izloživši svoju budućnost, Gospodin je pozvao učenike da pođu za njim. To će značiti odreći se sebe i uzeti svoj križ. Odreći se sebe znači dragovoljno odustati od svakog takozvanog prava na planiranje ili odlučivanje i priznati njegovu vlast u svakom području života. Uzeti križ znači dragovoljno odabrati život kakvim je on živio. Pravi život je život odricanja i u njemu ima radosti, svete bezbrižnosti i dubokog unutarnjeg zadovoljstva koji se ne mogu opisati riječima.
Dok je Spasitelj razgovarao s učenicima, uvidio je da je želja za materijalnim bogatstvima toliko jaka da može odvratiti od potpunog predanja. (William MacDonald; prema “Komentaru Novoga zavjeta”)