Religija i Vjera

Koje su vjerske zajednice priznate u Hrvatskoj i što to znači?

U Hrvatskoj djeluje više od pedeset vjerskih zajednica, ali ne uživaju sve isti pravni status. Pogledajmo koje su zajednice službeno priznate od države, što im to omogućuje i kako se nove zajednice mogu registrirati.

Glavne priznate zajednice

Prema zakonima i međunarodnim ugovorima, u Hrvatskoj su automatski priznate ove zajednice:

Katolička crkva  najveća vjerska zajednica u zemlji, s kojom je Republika Hrvatska potpisala četiri međunarodna ugovora sa Svetom Stolicom.

Srpska pravoslavna crkva  djeluje kroz više eparhija, s priznatim pravnim položajem i pravom na vjerski odgoj u školama.

Islamska zajednica  priznata još 1916., s pravom na halal prehranu u javnim ustanovama i vjerski odgoj.

Židovska zajednica  nasljednica povijesnih židovskih općina u Hrvatskoj, s pravom na obilježavanje blagdana i vjerske pouke.

Druge zajednice s posebnim ugovorom

Osim navedenih, država je sklopila posebne ugovore o pravnom položaju s nizom drugih vjerskih zajednica:

Evangelistička (luteranska) crkva u RH

Reformirana kršćanska crkva i Protestantska reformirana kršćanska crkva

Savez baptističkih crkava

Crkva Božja, Crkva Kristova

Savez pentekostnih crkava Kristovih

Kršćanska adventistička crkva

Bugarska pravoslavna crkva

Makedonska pravoslavna crkva

Starokatolička crkva u RH

Ove zajednice imaju ista temeljna prava kao i najveće vjerske zajednice: pravo na vjerski odgoj u školama, oslobađanje od poreza na darovanu imovinu, korištenje državnih sredstava za održavanje bogomolja i pastoralnih djelatnosti.

Kako se nova zajednica može registrirati?

Zajednice koje nisu među automatski priznatima ili nemaju poseban ugovor, mogu se registrirati u Evidenciju vjerskih zajednica pri Ministarstvu pravosuđa i uprave.
Uvjeti su:

1. Najmanje 500 punoljetnih članova  državljana RH.

2. Status udruge s pravnom osobnošću barem 5 godina.

3. Ako je dio međunarodne organizacije  pisana suglasnost matične zajednice.

Registracija donosi pravo na slobodno djelovanje, ali ne nužno i sva financijska i pravna prava koja imaju zajednice s ugovorom s državom.

Zajednice bez državnog priznanja

Postoje i skupine koje djeluju u Hrvatskoj, ali nisu registrirane niti priznate kao vjerske zajednice – primjerice, manje neovisne crkve, duhovni pokreti ili udruge koje se bave religijskim temama. Njihovo djelovanje nije zabranjeno, ali nemaju pravni status vjerske zajednice niti pristup državnim pogodnostima.

Priznati status vjerske zajednice u Hrvatskoj donosi pravnu sigurnost i pristup određenim pravima. Ipak, sloboda vjeroispovijesti je ustavno zajamčena svim građanima, bez obzira pripadaju li priznatoj zajednici ili ne.

Povezani članci

P. Bobaš: Kad se glazbi klanjamo, mijenja Boga

rastimouvjeri

“Dragi vjernici, to nije dostojno pričesti” poruka svećenika vjernicima

rastimouvjeri

New Age i vračanje – što kaže vjera?

rastimouvjeri

Napiši komentar