Znanstvenici dokazuju da su ljudi koji vjeruju u Boga doista mentalno, emocionalno i fizički zdraviji u odnosu na one koji ne vjeruju
Zato prava molitva, pretpostavlja vjeru u osobnog i prisutnog Boga. Bog je u svijesti molitelja kao duhovna stvarnost i kao prisutna osoba. Većina je suglasna u stavu da je molitva razgovor s Bogom, našim nebeskim Ocem.
“Izliječi me, Gospodine, i ozdravit ću; spasi me i bit ću spašen; jer ti si moja hvala.” – (Jeremija 17:14). Biblija je puna referenci o iscjeliteljskoj snazi molitve i danas znanstvenici dokazuju da su ljudi koji vjeruju u višu silu doista mentalno, emocionalno i fizički zdraviji.
Osim toga, studije su pokazale da ljudi koji vjeruju, žive dulje. Jedno nacionalno istraživanje sa Sveučilišta Ohio pokazalo je da su ljudi koji vjeruju živjeli gotovo 4 godine duže od onih koji nisu bili povezani s religijom.
Dr. Harold G. Koenig, dr. med., Profesor psihijatrije i bihevioralnih znanosti i izvanredni profesor medicine na Sveučilištu Duke, Medicinskog centra, kaže za Newsmax:
“Studije dokazuju da molitva može spriječiti da se ljudi razbole – a kad se i razbole, molitva im može pomoći da bržeozdrave”,kaže on, dodajući da je iscrpna analiza 1500 medicinskih studija pokazala da ljudi koji su religiozniji i više mole jednostavno zdraviji.
Evo nekoliko statistika koje otvaraju oči prema dr. Koenigu:
Depresija. Ovo je najčešći emocionalni poremećaj na svijetu. Vjerska uključenost povezana je s 61% manjom depresijom i bržim oporavkom od depresije.
Samoubojstvo. Među onima koji su religiozno uključeni, 75% studija otkrilo je da je manje samoubojstava i više negativnog stava prema samoubojstvu u toj populaciji.
Upotreba alkohola i ovisnost o drogama. Čak 86% onih koji su vjerski aktivni ne zloupotrebljavaju droge ili alkohol, a 84% je manje vjerojatno da će koristiti nedopuštene droge.
Dobrobit i sreća. U 70% studija vjerska je povezanost povezana s boljim svestranim osjećajem dobrog osjećaja.
Vježba, težina i rizično ponašanje. Čvrsto vjerovanje uBoga korelira sa 68% ljudi koji više vježbaju i koji su fizički aktivni. Također se ljudi koji vjeruju manje upuštaju nesigurne seksualne prakse.
Kardiovaskularne funkcije. Ljudi vjere imaju 57% niži krvni tlak, 63% bolje kardiovaskularno zdravlje i 63% manje bolesti koronarnih arterija.
Imunološke i endokrine funkcije. Punih 56% onih koji imaju vjeruju i mole uživaju jače imunološke funkcije, a nevjerojatnih 74% ima bolje endokrine funkcije.
Smrtnost. Religijska uključenost povezana je s većom dugovječnošću u cjelini.
S druge strane, nedostatak vjere ima negativne posljedice.
Kako opada vjera u Americi, a povećava se sekularizacija, stope kriminala, upotrebe alkohola i droga i ovisnosti se povećavaju”, kaže Koenig za newsmax.com.
Koenig kaže da su mozak i viši kortikalni procesi izravno povezani putem živčanog sustava s glavnim fiziološkim sustavima iscjeljenja: imunološkim, endokrinim i kardiovaskularnim sustavima. Koenig je i autor knjige “Duhovnost u skrbi za pacijente”, kojom poziva liječnike da a anamnezi uzmu i duhovnu povijest svojih pacijenata i vode razgovor o tim problemima. “Mislim da bi liječnici trebali prepoznati duhovne potrebe pacijenata i osigurati da netko udovolji tim potrebama”, kaže on. “Oni se čak mogu moliti s pacijentom ako to zatraže i raditi s vjerskom zajednicom uz pristanak pacijenta.”
Molitva je:
– rješenje za mnoge probleme – potrebno je da ljudi ponovno počnu moliti, kako bi se sve promijenilo i
popravilo;
– pomirenje i ljubav između Boga i čovjeka – Isus je obnovio dijalog između Stvoritelja i stvorenja;
– bila Marijin život – Evanđelje nam govori o Mariji koja je razmišljala u svome srcu o Božjim riječima te
je izrekla veličanstvenu molitvu “Veliča”;
– bila život svetaca – svi su oni bili ljudi molitve;
– životna potreba vjernika – kao što je jelo potrebno za fizički život, tako je molitva potrebna za čovjekov duhovni život;
– naša poveznica s Bogom – čovjekova usmjerenost prema Božjoj blizini se najbolje ostvaruje molitvom;
– naš instrument spasenja – samo onaj koji moli pobjeđuje snage Zla, sposoban je za obraćenje, sposoban je
izabrati Boga i ljubiti ga na najpotpuniji način i, na koncu, dobiva od Boga milost spasenja.
Molitva nikako ne bi smjela biti tek puko blebetanje ispraznih riječi, jer ona je pravi razgovor s Bogom. A evo
odgovora kako sve možemo moliti!
Molitva može biti:
– molitva oprosta: “Bože, oprosti mi…”
– molitva blagoslova: “Blagoslovljen si, Bože…” ili “Bože, blagoslovi…”
– molitva slave i pohvale Svevišnjega: „Neka si hvaljen i slavljen, Bože…“
– molitva zahvale: “Bože, hvala ti…”
– prosidbena molitva: “Bože, molim te…” ili “Bože, podaj mi…”
– zagovorna molitva: molimo je u korist nekoga ili se utječemo nekom svecu da nas zagovora kod Boga.
Ako, dakle, prinosiš dar na žrtvenik pa se ondje sjetiš da tvoj brat ima nešto protiv tebe, ostavi dar ondje pred žrtvenikom, idi i najprije se izmiri s bratom, a onda dođi i prinesi dar.Mt 5, 23-24
Molite u svojim kućama, sa obiteljima u crkvi ili negdje u tišini odvojeni od buke i gužve i osjetit ćete prisutnost Isusa Krista u svom životu. Neka vam svaki dan bude dan molitve i vršenje Božje riječi njegove.
Izvor: newsmax.com.
