Smrt kao dio puta što nam poručuje Kristovo uskrsnuće?
Je li moguće živjeti bez smrti i bi li takav život doista bio sretan? Papa Lav XIV. na općoj audijenciji 10. prosinca progovorio je o izazovu transhumanizma, sve češćem bijegu suvremenog čovjeka od teme smrti i o nadi koju daje Kristovo uskrsnuće. piše IKA
Smrt, kaže Papa, nije neprijatelj života, nego njegov prijelaz u puninu.
Draga braćo i sestre, dobar dan! Dobro došli svi!
Otajstvo smrti oduvijek je u ljudskom biću pobuđivalo duboka pitanja. Ona se naime pokazuje kao najprirodniji, a istodobno i najneprirodniji događaj koji postoji. Prirodna je jer svako živo biće na zemlji umire.
Neprirodna je jer želja za životom i vječnošću koju osjećamo za sebe i za osobe koje volimo čini da smrt vidimo kao osudu, kao „besmisao“.
Mnogi su drevni narodi razvili obrede i običaje povezane s kultom mrtvih, kako bi pratili i upamtili one koji su koračali prema vrhovnom otajstvu.
Danas se, međutim, uočava drukčiji trend. Smrt se čini kao neka vrsta tabua, događaj koji treba držati podalje; nešto o čemu se govori tihim glasom, kako bismo izbjegli uznemiriti vlastitu osjetljivost i spokoj.
Nerijetko se stoga izbjegava i posjet grobljima, gdje oni koji su nas pretekli počivaju čekajući uskrsnuće.
Otajstvo smrti i ljudsko pitanje o smislu
Papine riječi vraćaju nas na temeljno pitanje koje prati čovjeka od početka svijeta: što je smrt i zašto postoji? Smrt je, kaže, istodobno najprirodniji i najneprirodniji događaj.
Prirodna je jer svaki čovjek umire; neprirodna jer u nama postoji duboka čežnja da živimo zauvijek, posebno s onima koje volimo.
Danas, u strahu od suočavanja s tim pitanjem, smrt se često skriva, izbjegava, premješta iz vidokruga. Groblja se posjećuju sve rjeđe, a razgovor o smrti postaje gotovo tabu.
Zašto je čovjek posebno pogođen smrću?
Čovjek zna da će umrijeti i ta svijest ga pritišće više nego sve druge životinje. Stvorenja osjećaju približavanje smrti, ali nemaju svijest o smislu života i njegovu kraju.
Ljudsko biće ostaje rastrgano između želje za životom i neizbježne prolaznosti.
Smrt kao učiteljica života
Sveti Alfonz Liguori opisuje smrt kao „veliku učiteljicu života“. Razmišljanje o smrti, kaže on, pomaže nam bolje izabrati kako ćemo živjeti.
Kad znamo da je sve prolazno, lakše stavljamo naglasak na ono što ima vječnu vrijednost molitvu, ljubav, opraštanje, dobro koje ostaje.
Transhumanizam i suvremena obećanja besmrtnosti
Papa se osvrnuo na trend koji jača u modernom svijetu pokušaje produženja života tehnologijom i stvaranje svojevrsne „zemaljske besmrtnosti“. I postavlja dva ključna pitanja:
Može li znanost doista pobijediti smrt? I ako bi mogla, bi li život bez smrti bio sretan život?
Ovdje Papa upozorava da sreća nije u izbjegavanju smrti, nego u smislu života koji je vodi prema vječnosti.
Kristovo uskrsnuće jedino svjetlo u tami smrti
Evanđelist Luka kao da nazire taj nagovještaj svjetla u tami kada, na kraju onoga popodneva u kojem je tama obavila Kalvariju, piše: » Bijaše dan Priprave; subota je svitala.« (Lk 23,54).
To svjetlo, koje unaprijed nagovješćuje uskrsno jutro, već sjaji u mraku neba koje se još uvijek čini zatvorenim i nijemim.
Svjetla subote, prvi i jedini put, najavljuju zoru dana nakon subote: novo svjetlo Uskrsnuća. Samo je taj događaj kadar potpuno osvijetliti otajstvo smrti.
U tom svjetlu, i samo u njemu, postaje istinito ono što naše srce želi i nada se: da smrt nije kraj, nego prijelaz u punu svjetlost, u sretnu vječnost.
Uskrsli nas je pretekao u velikoj kušnji smrti, izišavši iz nje kao pobjednik zahvaljujući snazi božanske Ljubavi.
Tako nam je pripravio mjesto vječnog odmora, dom u kojemu nas se očekuje; darovao nam je puninu života u kojem više nema sjena ni proturječja.
Uskrsnuće potpuno mijenja pogled na smrt. Ona nije zatvoreni kraj, nego prijelaz. Slika iz Lukina Evanđelja „subota je svitala“ otkriva jutro koje tek dolazi.
To je jutro Uskrsa, svjetlo koje razbija tamu i daje odgovor na čovjekov strah.
U tom svjetlu, čovjek vidi da smrt nije nestanak, nego ulazak u puninu života.
Smrt kao „sestrica“ kršćanska nada
Papa podsjeća na primjer svetog Franje, koji je smrt nazivao „sestricom“. Uskrsli Krist je prvi prošao kroz smrt i izišao kao pobjednik. On sada čeka svakoga od nas, otvarajući vrata vječnosti.
Tko vjeruje u Uskrsnuće, ne boji se smrti – jer zna da ga iza nje očekuje život koji ne prolazi.
Papini pozdravi hodočasnicima
Srdačno pozdravljam osobe francuskoga govornog područja, osobito hodočasnike koji dolaze iz Francuske, a posebno iz biskupije Rennes, zajedno s biskupom mons.
Pierreom d’Ornellasom. Braćo i sestre, u ovom vremenu došašća molimo Uskrsloga da od nas učini one koji bdiju, koji pripravljaju i ubrzavaju konačni trijumf njegova Kraljevstva, Kraljevstva Ljubavi.
Neka vas Bog blagoslovi!
Papa se u nastavku obratio hodočasnicima iz različitih zemalja i jezika, potaknuo ih na nadu, pomirenje, molitvu i vjernost evanđelju. Posebno je naglasio važnost vremena došašća kao pripreme za susret s Kristom.
Papin apel za mir
Duboko sam ražalošćen viješću o ponovnom izbijanju sukoba duž granice između Tajlanda i Kambodže; bilo je žrtava i među civilima te su tisuće ljudi morale napustiti svoje domove.
Izražavam svoju blizinu u molitvi tim dragim narodima i pozivam strane da odmah prekinu vatru i ponovno započnu dijalog.
Upućujem srdačnu dobrodošlicu vjernicima talijanskoga jezika. Osobito pozdravljam članove karizmatske kamilijanske obitelji,
Odjel Zrakoplovstva Kopnene vojske iz Viterba, Skupinu mladih Federmanager, Zakladu „Villaggio dei ragazzi“ iz Maddalonija, D’Annunzijevu klasičnu gimnaziju iz Pescare i Institut „Fermi“ iz Leccea.
Pozdravljam, na koncu, mlade, bolesne osobe i novovjenčane parove. Danas slavimo spomen Blažene Djevice Marije Loretske.
Dragi mladi, u Marijinoj školi učite ljubiti i nadati se; dragi bolesnici, neka vam sveta Djevica bude družica i utjeha u trpljenju; a vi, dragi novovjenčani parovi, povjerite Majci Isusovoj svoj bračni put.
Svima vam podjeljujem svoj blagoslov!
Izrazio je žaljenje zbog sukoba na granici Tajlanda i Kambodže, pozvavši na trenutni prekid vatre, dijalog i očuvanje života civila.
Na kraju Papa je pozdravio mlade, bolesne i novovjenčane parove, potaknuvši ih da se ugledaju u Blaženu Djevicu Mariju i s pouzdanjem žive svoje životne pozive.
Foto/Izvor: Pope Leo XIV puts his hands together in prayer during the weekly general audience in the Paul VI Hall at the Vatican, August 27, 2025. REUTERS/Guglielmo Mangiapane TPX IMAGES OF THE DAY Photo: GUGLIELMO MANGIAPANE/REUTERS
