Jeste li znali da je nekada postojala drevna tradicija čuvanja stvarnih srca papa? Ne radi se o simboličnim srcima, nego o njihovim pravim, balzamiranim srcima.
Katolička crkva ima dugu povijest čuvanja relikvija svetaca, što seže barem do 2. stoljeća, pa čak i ranije. Međutim, možda vas iznenadi činjenica da je stoljećima postojala i praksa čuvanja srca papa kao posebnih relikvija.
Uđite u crkvu svetog Vinka i Anastazija u Rimu, gdje su sačuvana balzamirana srca čak 25 papa — od pape Siksta V. (vladao 1585.–1590.) do pape Lava XIII. (1878.–1903.). Iako ove relikvije predstavljaju jedinstvenu poveznicu s papama, nijedan od njih nije službeno proglašen svetcem, iako su neki od njih blaženici ili časni sluge Crkve.
Očigledno, tijekom 16. i 19. stoljeća, bio je običaj ukloniti srce i okolno tkivo s preminule osobe kako bi se spriječilo raspadanje tijela dok se pripremao pogreb.
Umjesto da bace srca ili ih pokopaju s osobom, ljudi su odlučili balzamirati papina srca i pohraniti ih u ovu crkvu, pa se razvio običaj. Stoljećima sve do 1820-ih, samo nekoliko desetljeća prije prestanka te prakse, crkva je imala nadimak “Papinska župa”.
Nije jasno zašto je ta praksa prestala početkom 20. stoljeća. Tu je i velika zbirka ex voto, odnosno darova, uglavnom metalnih ukrasa s prikazom Presvetog Srca Isusova Katolici su ih godinama ostavljali u znak zahvalnosti za uslišane molitve.
Iako je papa sveti Ivan Pavao II dao korištenje crkve Bugarskoj pravoslavnoj crkvi 2002. godine, papina srca tamo ostaju do danas.
Gdje se danas čuvaju Isusove jaslice? 15. prosinca 2025. 17:02 U samom srcu Rima čuva se jedna od najdragocjenijih kršćanskih relikvija dijelovi jaslica u koje je bio položen novorođeni Isus. …
