Prije 2000 godina narod je dočekao Isusa te ga je uveo u glavni grad kličući mu kao kralju. Budući da Isus nije htio iskoristiti priliku koju je narod priželjkivao te ga povesti u bitku za rušenje rimskog okupatora, razočarano se mnoštvo od Krista ubrzo odvratilo i poduprlo Njegove protivnike.
S današnjom Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.
Božji narod se ove godine mora na poseban način, u novim okolnostima, nikada žarčom molitvom i vjerom pripremiti dočekati proslavu uskrsnuća Kristova i pobjedu nad smrti!
“Ali sada: Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih! 21Doista, po čovjeku smrt, po Čovjeku i uskrsnuće od mrtvih!
Jer kao što u Adamu svi umiru, tako će i u Kristu svi biti oživljeni.” (1 Korinćanima poslanica 15 poglavlje) Nakon Kristovog slavnog uskrsnuća smrt više nema vlasti nad čovjekom.
Oni koji umiru na ovoj zemlji, prelaze k Gospodinu ako su umrli u vjeri u Isusovu otkupiteljsku smrt i slavno uskrsnuće. Danas počinje Veliki tjedan koji završava najvećim slavljem kršćana – uskrsnućem Isusa Krista. Prvi dan Velikoga tjedna – Cvjetnica, nedjelja palmi ili Muke Gospodnje, koja se u Katoličkoj Crkvi slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim maslinovim grančicama.
Na misama bez naroda, u crkvama diljem Hrvatske, čitaju se i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice.
S današnjom Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan. Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.
Cvjetnicom počinje Veliki tjedan. On je spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. Posebno se slave Veliki četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdjenje.
Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog-Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo.
U molitvu se preporučuju svi kršćani, da i oni slijede Kristov uzor i poniženje kako bi zajedno s njime trpjeli i postigli slavu uskrsnuća. To je i posljednji cilj korizmenog hoda: vrijeme pročišćenja kroz koje se vlastiti križ ugrađuje u križ Kristov jer se jedino na taj način dolazi do slave uskrsnuća, odnosno do novog života kojega Bog daruje.
