Svijet prolazi kroz razdoblja ratova, potresa, poplava, bolesti, podjela i duboke nesigurnosti. Gledajući sve što se događa, čovjek se lako može zapitati približava li se vrijeme o kojem Sveto pismo govori kao o danima kušnje i konačnog Božjeg suda.

Ipak, kršćanin nije pozvan svaku katastrofu odmah proglasiti izravnom Božjom kaznom niti određivati datume posljednjih događaja. Isus nas usmjerava na nešto mnogo važnije – da naše srce bude spremno.

Biblija ozbiljno govori o Božjem sudu i gnjevu nad grijehom. Ali ista ta Biblija još snažnije pokazuje Boga koji poziva čovjeka na obraćenje, pruža mu milosrđe i otvara put spasenja u Isusu Kristu.

Zato pitanje nije samo: „Što će se dogoditi sa svijetom?“ Važnije je pitanje: „Jesam li danas spreman stati pred Boga?“

Božja Riječ ne daje nam proročanstva kako bismo živjeli paralizirani strahom. Ona nas budi kako ne bismo prespavali vrijeme milosti koje nam je dano.

Božji gnjev nije poziv na paniku, nego na obraćenje

U Svetom pismu Božji gnjev nije prikazan kao nekontrolirana ljudska srdžba. Bog je svet i pravedan, a zlo, nepravda i grijeh nisu Mu nevažni. Čovjekove odluke imaju posljedice, a Biblija upozorava da dolazi konačni sud.

Prorok Izaija snažnim riječima govori:

„Evo, dolazi dan Jahvin, nesmiljen – gnjev i jarost – da u pustoš zemlju prometne, da istrijebi iz nje grešnike.“ (Iz 13,9)

Knjiga Otkrivenja također opisuje dramatične događaje povezane s posljednjim vremenima. Otvaranje pečata, trublje i druga viđenja pokazuju ozbiljnost sukoba između dobra i zla te konačnu pobjedu Boga.

Posebno je potresno upozorenje da čovjek može toliko otvrdnuti svoje srce da se čak ni usred posljedica vlastitoga grijeha ne želi obratiti:

„Ipak se ostali ljudi, što ne pogiboše od tih zala, ne obratiše od djela ruku svojih…“ (usp. Otk 9,20-21)

To je jedno od najvećih upozorenja Svetoga pisma. Najveća opasnost nije samo ono što se događa oko čovjeka, nego ono što se može dogoditi u njegovu srcu – da prestane čuti Boga.

Prorok Jeremija također upozorava:

„Jahvin se gnjev neće stišati dok on ne izvrši i ne ispuni naume srca svojega. U dane posljednje jasno ćete to razumjeti.“ (Jr 30,24)

Ali Bog čovjeka ne upozorava zato što uživa u njegovoj propasti. Upozorenje je također poziv na povratak. Upravo zato Sveto pismo pokazuje put kojim čovjek treba krenuti.

Prorok Sefanija govori:

„Tražite Jahvu, svi skromni na zemlji… Tražite pravdu, tražite poniznost: vi ćete možda biti zaštićeni u dan gnjeva Jahvina.“ (usp. Sef 2,1-3)

Poruka je jasna: tražite Gospodina.

Ne čekajte posljednji trenutak.

Ne odgađajte obraćenje.

Ne živite kao da Boga nema, a onda Ga tražite tek kada nestane svaka druga sigurnost.

Najsigurnije utočište nije mjesto nego Isus Krist

Čovjek bi želio znati postoji li mjesto na kojem će biti potpuno siguran kada dođu teška vremena. Biblijska poruka ide dublje. Prava sigurnost počinje pripadanjem Bogu.

Isus u Otkrivenju govori vjernima:

„Budući da si očuvao moju riječ o postojanosti, i ja ću očuvati tebe od časa kušnje koji ima doći na sav svijet.“ (Otk 3,10)

Prorok Izaija također donosi snažnu sliku Božjega naroda koji traži zaklon:

„Hajde, narode moj, uđi u sobe i vrata za sobom zatvori. Sakrij se časkom dok jarost ne prođe.“ (Iz 26,20)

No to ne treba pretvoriti u potragu za tajnim zemaljskim skloništem, datumima ili senzacionalnim predviđanjima.

Kršćanska nada nalazi se u Kristu.

Apostol Pavao piše:

„Bog nas doista nije odredio za gnjev, nego da imamo spasenje po Gospodinu našem Isusu Kristu.“ (1 Sol 5,9)

Još snažnije govori u Poslanici Rimljanima:

„Koliko li ćemo se više sada, pošto smo opravdani krvlju njegovom, spasiti po njemu od srdžbe.“ (Rim 5,9)

To je srce kršćanske poruke.

Spasenje se ne kupuje. Ne postoji tajna lozinka koja čovjeku jamči sigurnost. Ne spašava nas materijalno bogatstvo, položaj, ljudska moć ni pripadnost određenoj skupini.

Spašava Isus Krist.

Zato priprava za posljednja vremena zapravo počinje danas: iskrenim obraćenjem, ispovijedanjem grijeha, molitvom, življenjem Evanđelja, opraštanjem, činjenjem dobra i pouzdanjem u Krista.

Isus nas upozorava:

„Pazite na se da vam srca ne otežaju u proždrljivosti, pijanstvu i u životnim brigama te vas iznenada ne zatekne onaj Dan.“ (Lk 21,34)

A zatim daje vrlo konkretnu uputu:

„Stoga budni budite i u svako doba molite.“ (usp. Lk 21,36)

To znači da kršćanin posljednja vremena ne čeka računajući datume, nego živeći vjerno.

Biti spreman znači pomiriti se s Bogom.

Biti spreman znači prestati opravdavati grijeh.

Biti spreman znači oprostiti.

Biti spreman znači ponovno otvoriti Sveto pismo.

Biti spreman znači vratiti molitvu u svoj dom.

Biti spreman znači živjeti tako da se Kristova dolaska ne moramo bojati.

Sveto pismo sažima takav život riječima proroka Miheja:

„Objavljeno ti je, čovječe, što je dobro, što Jahve traži od tebe: samo činiti pravicu, milosrđe ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi.“ (Mih 6,8)

Ne znamo kada će nastupiti posljednji događaji niti nam je dano određivati datum Kristova povratka. Ali znamo da je svaki dan prilika za obraćenje.

Možda čovjek ne može promijeniti cijeli svijet, zaustaviti ratove ili spriječiti svaku katastrofu. Ali može dopustiti Bogu da promijeni njegovo srce.

Zato se nemojmo pitati samo koliko je vremena ostalo svijetu. Zapitajmo se koliko ozbiljno koristimo vrijeme koje je Bog dao nama.

Ako smo se udaljili od Gospodina, vratimo Mu se. Ako dugo nismo molili, počnimo danas. Ako nosimo grijeh koji nas odvaja od Boga, tražimo oproštenje. Ako smo nekoga povrijedili, pokušajmo se pomiriti.

Danas je vrijeme milosti. Danas je vrijeme da ponovno izaberemo Krista.

Kada čovjek pripada Isusu, posljednja riječ njegova života nije strah, nego nada. Jer za onoga koji vjeruje Kristov dolazak nije samo prijetnja suda  to je i iščekivanje susreta s Onim koji je obećao doći.

Zato budimo budni, molimo i živimo Evanđelje. Ne iz straha. Nego iz ljubavi prema Bogu i želje da jednoga dana možemo mirno stati pred Krista.

Isus je rekao onima koji ga žele slušati:

“Pazite na se da vam srca ne otežaju u proždrljivosti, pijanstvu i u životnim brigama te vas iznenada ne zatekne onaj Dan, jer će kao zamka nadoći na sve žitelje po svoj zemlji. Stoga budni budite i u svako doba molite da uzmognete umaći svemu tomu što se ima zbiti i stati pred Sina Čovječjega” (Luka 21, 34-36).

Drugim riječima, sada trebamo živjeti pobožnim životom, životom poslušnosti Bogu i Njegovoj Riječi ako želimo biti pošteđeni od Božjeg gnjeva koji će se izliti na neposlušne.

Već sada budite spremni!

Zasigurno nitko ne želi da Božji gnjev dođe na stanovništvo zemlje i nitko ne želi biti uhvaćen nespreman kada dođu Božje kazne. Čak ni Bog ne želi da vas uhvati nespremne! Zato je poslao svoje proroke da unaprijed otkriju Njegove planove u nadi da će se ljudi okrenuti i tražiti Ga (Amos 3, 7).

Način da se preživi Božji gnjev jest razvijati odnos s Njim, sada, prihvaćanjem i življenjem Njegove Riječi.

“Objavljeno ti je, čovječe, što je dobro, što Jahve traži od tebe: samo činiti pravicu, milosrđe ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi” (Mihej 6, 8).

Nemojmo odbijati Božji poziv na pokajanje i vjeru u Njega. Ovo su opasna i teška vremena. Samo On zna kakvo zlo sve dolazi na ovaj svijet. Samo On zna kada će doći kraj svemu. Budimo spremni za susret s Njim!