Stoljeće prije „Oluje“, kninsku tvrđavu od propasti je sačuvao fratar i arheolog
Kad se na kninskoj tvrđavi obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, često se misli vraćaju na slavnu 1995. godinu i operaciju „Oluja“.
No, stotinjak godina prije toga, kninska tvrđava bila je suočena s drugačijom, ali ozbiljnom prijetnjom namjerom da se pretvori u kamenolom.
Zasluge za njezino očuvanje pripadaju franjevcu i arheologu, fra Stjepanu Alojziju Luji Marunu (1857. – 1939.), tadašnjem kninskom župniku.
Na njegov poticaj, Hrvatsko starinarsko društvo 1889. godine otkupilo je tvrđavu za 8600 kruna, većinom sredstvima koje je osobno prikupio i donirao fra Marun. Time je povijesna utvrda, koja datira još iz 10. stoljeća, spašena i stavljena u kulturnu funkciju.
Zahvaljujući njegovu zalaganju, u Kninu je 1893. otvoren prvi muzej hrvatskih spomenika, a već 1887. počelo je izlaziti glasilo „Starohrvatska prosvjeta“.
Usprkos političkim pritiscima i umirovljenju tijekom šestosiječanjske diktature, Marunovo djelo ostavilo je snažan trag.
Njegova bista, postavljena 1995. na kninskoj tvrđavi, trajni je podsjetnik na fratra koji je, mnogo prije rata, obranio tvrđavu znanjem, predanošću i ljubavlju prema hrvatskoj baštini.
piše Glas Koncila.
