Knjižnica Franjevački samostan sv. Frane ponovno je u središtu pozornosti kulturne i znanstvene javnosti. Tijekom nedavnog istraživanja njezina fonda pronađena su dva iznimno vrijedna fragmenta rane tiskane latinske Biblije Vulgate, tiskane davne 1462. godine u Mainzu.
Riječ je o tiskovini nastaloj svega sedam godina nakon Gutenbergove Biblije, u radionici Johannes Fust i Peter Schöffer, što ovo otkriće čini iznimno važnim ne samo za Hrvatsku, nego i za europsku kulturnu povijest.
Najstarija tiskana knjiga u Hrvatskoj
O značaju otkrića govorio je gvardijan samostana fra Stipe Nosić, istaknuvši kako se radi o najstarijoj tiskanoj knjizi koja se danas čuva u Hrvatskoj iako je sačuvana samo u fragmentima.
Kako je pojasnio u razgovoru za Radio Zadar, među brojnim inkunabulama koje se nalaze u hrvatskim samostanima, upravo je ova najstarija. Riječ je o latinskoj Bibliji Vulgati, prijevodu svetog Jeronima.
Fragmenti s pergamene i njihova neobična sudbina
Pronađeni su ukupno četiri lista otisnuta na pergameni. U prošlim stoljećima bili su iskorišteni kao omoti za druge knjige, što je tada bila uobičajena praksa.
Takvu njihovu uporabu još je 1916. godine prepoznao i zabilježio Ernst Philip Goldschmidt, a kasnije ih je u svojoj knjizi iz 1952. godine opisao i Josip Badalić. S vremenom se, međutim, izgubio trag o njihovu točnom mjestu čuvanja.
Slučajno otkriće nakon desetljeća
Tijekom godina fragmenti su u inventarima vođeni kao nestali, a ni franjevci koji su posljednjih desetljeća živjeli u samostanu nisu znali gdje se nalaze.
Preokret se dogodio gotovo slučajno, tijekom potrage za drugim rukopisima. Gvardijan je fragmente prepoznao po inicijalima i usporedbi s objavljenim primjerima u Badalićevoj knjizi, što je potvrdilo da je riječ upravo o traženoj inkunabuli.
Kulturna vrijednost bez cijene
Fragmenti sadrže ulomak iz proroka Amosa te list iz Evanđelja po Marku, s ručno oslikanim inicijalima u crnoj i crvenoj boji obilježjem najranijih tiskanih knjiga.
Prema riječima fra Stipe Nosića, ovoj inkunabuli nije moguće odrediti tržišnu vrijednost. Ona je za hrvatsku kulturu neprocjenjiva, jer se u stručnim krugovima navodi kao najstarija tiskana knjiga u Hrvatskoj.
Danas su fragmenti sigurno pohranjeni i zaštićeni zajedno s ostalim inkunabulama, a samostanska knjižnica ostaje jedno od ključnih mjesta čuvanja pisane kulturne baštine u zemlji.
