Neprocjenjivo blago otkriveno u samostanu u Zadru

Knjižnica Franjevački samostan sv. Frane ponovno je u središtu pozornosti kulturne i znanstvene javnosti. Tijekom nedavnog istraživanja njezina fonda pronađena su dva iznimno vrijedna fragmenta rane tiskane latinske Biblije  Vulgate, tiskane davne 1462. godine u Mainzu.

Riječ je o tiskovini nastaloj svega sedam godina nakon Gutenbergove Biblije, u radionici Johannes Fust i Peter Schöffer, što ovo otkriće čini iznimno važnim ne samo za Hrvatsku, nego i za europsku kulturnu povijest.

Najstarija tiskana knjiga u Hrvatskoj

O značaju otkrića govorio je gvardijan samostana fra Stipe Nosić, istaknuvši kako se radi o najstarijoj tiskanoj knjizi koja se danas čuva u Hrvatskoj  iako je sačuvana samo u fragmentima.

Kako je pojasnio u razgovoru za Radio Zadar, među brojnim inkunabulama koje se nalaze u hrvatskim samostanima, upravo je ova najstarija. Riječ je o latinskoj Bibliji  Vulgati, prijevodu svetog Jeronima.

 Fragmenti s pergamene i njihova neobična sudbina

Pronađeni su ukupno četiri lista otisnuta na pergameni. U prošlim stoljećima bili su iskorišteni kao omoti za druge knjige, što je tada bila uobičajena praksa.

Takvu njihovu uporabu još je 1916. godine prepoznao i zabilježio Ernst Philip Goldschmidt, a kasnije ih je u svojoj knjizi iz 1952. godine opisao i Josip Badalić. S vremenom se, međutim, izgubio trag o njihovu točnom mjestu čuvanja.

 Slučajno otkriće nakon desetljeća

Tijekom godina fragmenti su u inventarima vođeni kao nestali, a ni franjevci koji su posljednjih desetljeća živjeli u samostanu nisu znali gdje se nalaze.

Preokret se dogodio gotovo slučajno, tijekom potrage za drugim rukopisima. Gvardijan je fragmente prepoznao po inicijalima i usporedbi s objavljenim primjerima u Badalićevoj knjizi, što je potvrdilo da je riječ upravo o traženoj inkunabuli.

 Kulturna vrijednost bez cijene

Fragmenti sadrže ulomak iz proroka Amosa te list iz Evanđelja po Marku, s ručno oslikanim inicijalima u crnoj i crvenoj boji  obilježjem najranijih tiskanih knjiga.

Prema riječima fra Stipe Nosića, ovoj inkunabuli nije moguće odrediti tržišnu vrijednost. Ona je za hrvatsku kulturu neprocjenjiva, jer se u stručnim krugovima navodi kao najstarija tiskana knjiga u Hrvatskoj.

Danas su fragmenti sigurno pohranjeni i zaštićeni zajedno s ostalim inkunabulama, a samostanska knjižnica ostaje jedno od ključnih mjesta čuvanja pisane kulturne baštine u zemlji.