Redoviti odlasci na misu mogu produljiti život i do 7 godina

U svijetu u kojem se mentalne i psihičke poteškoće sve češće javljaju, znanost sve otvorenije govori o nečemu što je vjernicima odavno poznato  duhovni život snažno utječe na zdravlje čovjeka.
Istraživanja pokazuju da redoviti odlasci na misu, molitva i čitanje Svetog pisma nisu samo duhovna praksa, nego i važan čimbenik očuvanja života i zdravlja.

Duhovnost i suvremena medicina

Sve je više znanstvenih dokaza o povezanosti mozga i duše, kao i o učinkovitosti duhovnosti u očuvanju psihičke stabilnosti i liječenju psihičkih smetnji.

Na to je upozorio doc. dr. Dragan Babić, govoreći na međunarodnom simpoziju „Mostarska psihijatrijska subota“, istaknuvši da bi stručnjaci koji se bave mentalnim zdravljem trebali poznavati i primjenjivati duhovnost kao dio terapijskog pristupa.

Niži krvni tlak i brži oporavak

Istraživanja Harvardskog medicinskog fakulteta pokazala su da osobe koje se svakodnevno mole ili redovito čitaju Bibliju imaju:

• niže razine interleukina-6, tvari povezane s kroničnim bolestima

• 40 % manju vjerojatnost povišenog krvnog tlaka

• 70 % brži oporavak od depresije

• znatno nižu stopu smrtnosti

Ovi podaci jasno potvrđuju da duhovna praksa ima konkretan fiziološki učinak.

Idu na misu  žive dulje

Posebno zanimljivo istraživanje provedeno je na uzorku od 21.000 ispitanika, u razdoblju od 1987. do 1995. godine.

Rezultat je bio iznenađujući, ali jasan:
osobe koje idu na misu više od jednom tjedno žive u prosjeku sedam godina dulje
od onih koji na misu ne idu nikada.

Ovaj podatak snažno potvrđuje da vjera i zajedništvo imaju dugoročne pozitivne posljedice na životni vijek.

4. Duhovnost u liječenju PTSP-a i psihičkih poremećaja

Doc. dr. Babić posebno se osvrnuo na neuroteologiju  znanstvenu disciplinu koja proučava biološke osnove duhovnosti.

Neurološka istraživanja potvrđuju važnu ulogu religioznih iskustava u funkcioniranju:

• amigdale

• hipokampusa

• temporalnog režnja

• limbičkog sustava  sjedišta emocija i unutarnjeg doživljaja

Praksa pokazuje da duhovnost ima važnu ulogu u liječenju:

• depresije

• fobija

• psihosomatskih bolesti

• PTSP-a

• ovisnosti

• psihotičnih poremećaja

Suvremena znanost sve jasnije potvrđuje ono što vjera stoljećima uči:
čovjek nije samo tijelo, nego i duša.

Kada se zanemari duhovna dimenzija, liječenje ostaje nepotpuno.
Ali kada se vjera, molitva i zajedništvo s Bogom uključe u život čovjeka, tada dolazi do ozdravljenja koje zahvaća cijelo biće.

Redoviti odlazak na misu nije samo vjerska navika  to je put prema miru, zdravlju i duljem životu.