Umjetna inteligencija danas je postala dio svakodnevice. Mnogi je koriste kao pomoćnika u radu, učenju, pa čak i kao sugovornika u teškim trenucima. No dok jedni u njoj vide napredak i olakšanje, drugi upozoravaju na moguće posljedice koje ne smijemo zanemariti.
Istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT) analizirali su moždanu aktivnost korisnika umjetne inteligencije i došli do zabrinjavajućih zaključaka. Nakon nekoliko mjeseci praćenja primijetili su da kod dijela korisnika dolazi do smanjenja aktivnosti u područjima mozga zaduženima za pamćenje, pažnju i kreativnost. piše portal: aleteia.org
Više od 80 posto sudionika nije se moglo sjetiti sadržaja koji su sami napisali uz pomoć umjetne inteligencije samo nekoliko minuta ranije. Njihovi tekstovi često su bili površni i bez osobnog izraza, a stručnjaci su ih opisali kao „prazne“ i bez dubine.
Je li umjetna inteligencija samo alat?
Često se govori da je umjetna inteligencija samo alat, poput noža koji može biti koristan, ali i opasan ako se koristi na pogrešan način. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ta usporedba više nije dovoljna.
Za razliku od običnog alata, umjetna inteligencija reagira, uči naše navike i može ih oponašati. Ona ne izvršava samo naredbe, nego pokušava razumjeti korisnika, njegove potrebe i emocije.
Zbog toga se lako briše granica između alata i „digitalnog sugovornika“.
Kada AI postane „prijatelj“
Sve više ljudi, osobito mladih, koristi umjetnu inteligenciju kao osobu za razgovor. Ona je uvijek dostupna, strpljiva i spremna odgovoriti. No upravo u tome leži problem.
Umjetna inteligencija može postati zamjena za stvarne odnose. Ona ne proturječi, ne kritizira i često potvrđuje ono što korisnik želi čuti. Takav odnos može stvoriti lažan osjećaj sigurnosti.
Posebno je to opasno u trenucima emocionalne krize. Iako moderni sustavi imaju ograničenja i sigurnosne filtre, stručnjaci upozoravaju da algoritmi ponekad mogu neprimjereno reagirati ili potaknuti korisnika u pogrešnom smjeru.
Utjecaj na mlade i djecu
Najveća zabrinutost odnosi se na djecu i adolescente. Mnogi od njih već danas umjetnu inteligenciju doživljavaju kao „prijatelja u džepu“.
Aplikacije poput Snapchata imaju AI asistente s kojima mladi svakodnevno razgovaraju o svojim problemima. Iako takvi alati mogu pružiti određenu podršku, oni ne mogu zamijeniti stvaran odnos s roditeljima, prijateljima ili stručnjacima.
Ako dijete nema kvalitetne odnose u stvarnom životu, postoji opasnost da će se potpuno okrenuti virtualnom svijetu.
Gubimo li sposobnost razmišljanja?
Najveći problem nije u samoj tehnologiji, nego u načinu na koji je koristimo. Kada umjetna inteligencija počne razmišljati umjesto nas, tada dolazi do problema.
Ako se previše oslanjamo na AI, možemo postupno izgubiti sposobnost samostalnog razmišljanja, analize i donošenja odluka.
To ne znači da je tehnologija loša, nego da zahtijeva odgovorno korištenje.
Može li umjetna inteligencija zamijeniti čovjeka?
Unatoč napretku tehnologije, jedno je sigurno umjetna inteligencija ne može zamijeniti stvarne ljudske odnose.
Ne može zamijeniti razgovor, pogled, razumijevanje i prisutnost druge osobe. Ne može dati istinsku ljubav, podršku i povezanost. Zato stručnjaci naglašavaju važnost ravnoteže.
Što možemo učiniti?
Rješenje nije u odbacivanju tehnologije, nego u njezinu pravilnom korištenju. Potrebno je razvijati svijest o tome što umjetna inteligencija jest, a što nije.
Važno je postavljati pitanja poput:
Zašto koristim umjetnu inteligenciju Pomaže li mi ili me udaljava od stvarnog života Zamjenjuje li moje odnose s ljudima
Najvažnije je ostati povezan s ljudima oko sebe.
Umjetna inteligencija može biti korisna i pomoći u mnogim područjima života. No ona nikada ne smije postati zamjena za stvarni život.
Čovjek je stvoren za odnos, za razgovor i za zajedništvo. Ako izgubimo to, izgubili smo ono najvažnije.
