Najnovije Novosti

Zapuštanje nedjeljne svete mise, duhovno padamo prema dolje

Zapuštanje nedjeljne svete mise pa makar i za opravdanog razloga i preskakanje liturgije kroz cijeli tjedan moglo bi doista na nas pogubno djelovati da to nenamjerno zanemarivanje, dakle višom silom, postane zapravo jedna naša inercija.

Slušatelj Radio Mir Međugorja postavio je zanimljivo pitanje: ”Ako osoba živi u mjestu gdje postoji jedna nedjeljna sveta misa i jedna subotnja večernja sveta misa, a narav posla je takva da osoba ne može svaki put biti na svetoj misi, je li to teški grijeh?”

Odgovor fra Stipanska Klarića, svećenika Hercegovačke franjevačke provincije na službi gvardijana samostana sv. Jeronima u Slanom prenosimo u nastavku.

“I sam zakonik kanonskoga prava veli kako su u vjernici nedjeljom i drugim zapovjedanim blagdanima obavezni sudjelovati u svetoj misiji, osim toga neka se uzdrže od onih radova i poslova koji priječe iskazivanje štovanja Boga, radost u vlastitu danu Gospodnjem ili potreban odmor duše i tijela. Zapovijedi sudjelovanja u misi udovoljava onaj tko je na sam blagdan ili uvečer prethodnog dana prisustvovao u svetoj misi gdje se ona slavi po katoličkom obredu.

Zato su vjernici dužni sudjelovati u euharistiju u zapovjedane dane, osim ako su opravdani ozbiljnim razlogom kao što je vole skrb za dojenčad ili pak neki drugi važan razlog…

Također, katekizam Katoličke crkve nas uči kako nedjeljna euharistija utemeljuje i učvršćuje cjelokupno kršćansko djelovanje. Zato su vjernici dužni sudjelovati u euharistiju u zapovjedane dane, osim ako su opravdani ozbiljnim razlogom kao što je vole skrb za dojenčad ili pak neki drugi važan razlog…Oni koji hotimice preskaču nedjeljne svete mise čine teški grijeh”, pojasnio je fra Stipan naglašavajući kako je za kršćane sveta misa je izvršavanje i crkvene zapovijedi, ali i treće Božje zapovijedi: Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji.

”Također nas Drugi vatikanski koncil u konstituciji o svetoj liturgiji uči da Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana koji se naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom. To biva prema apostolskoj predaji koja je potječe od samog dana uskrsnuća Kristova tako da su toga dana vjernici dužni sastati se zajedno kako bi slušali Božju riječ i da sudjelujući kod euharistije izvrše spomen čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa te da zahvaljuju Bogu koji uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodi za živu nadu.

Neka joj se druga slavlja osim doista najvažnijih ne pretpostavljaju jer je nedjelja temelj i jezgra čitave liturgijske godine.

Stoga je nedjelja prvotan blagdan koji se ima predlagati i uporno preporučivati vjerničkoj pobožnosti da bude i dan radosti i počinka od posla. Neka joj se druga slavlja osim doista najvažnijih ne pretpostavljaju jer je nedjelja temelj i jezgra čitave liturgijske godine”, kazao je fra Stipan i pojasnio našem slušatelju da ako je ”doista poslom spriječen sudjelovati na nedjeljnoj svetoj misiji u svojoj župi, a bila bi mu udaljena druga župa gdje je moguće prisustvovati na svetoj misiji, on je opravdan”, ali fra Stipan svima koji su doista poslom spriječeni sudjelovati na misi nedjeljom preporučuje da kroz tjedan budu barem na jednoj svetoj misi.

”Zapuštanje nedjeljne svete mise pa makar i za opravdanog razloga i preskakanje liturgije kroz cijeli tjedan moglo bi doista na nas pogubno djelovati da to nenamjerno zanemarivanje, dakle višom silom, postane zapravo jedna naša inercija”, kazao je fra Stipan pa se na kraju osvrnuo i na drugi dio pitanja našeg slušatelja koji se odnosi na ispovijed te je kazao kako je dobro reći svećeniku da nismo u mogućnosti sudjelovati na nedjeljnoj svetoj misi, iznijeti svoje razloge pa će i svećenik dati koristan savjet kako se lakše nositi s tom činjenicom i kako pronaći nekakvu uvjetno rečeno alternativu kako ne bismo zanemarivali liturgiju.

Povezani članci

Učitavam....

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da je to vama u redu, ali možete odustati ako želite. U redu Pročitaj više

Također pročitajte
Znamo svi da u svijetu vlada ratovi, nemiri, prosvjedi i…