Katedra svetog Petra apostola

Kao liturgijski blagdan Katedra Petra apostola u Crkvi se slavi 22. veljače, različito od svetkovine njegove mučeničke smrti 29. lipnja, i to od 4. stoljeća naovamo.

---

Uz tu svetkovinu mučeništva vezano je i ime sv. Pavla apostola, koji se ne ubraja u Dvanaestoricu, ali kojemu se uskrsli Gospodin ukazao i pozvao ga u službu evangelizacije narodâ. Apostolski Prvaci, koji nisu utemeljili Crkvu Kristovu u Rimu, jer su već našli kršćane u njemu, jesu njezin temelj. Nisu dali svoje živote za Krista istoga dana, ali jesu u istome gradu, Rimu, možda iste 67. godine: Petar na križu na vatikanskome brežuljku, a Pavlu je, kao rimskomu građaninu, mačem odrubljena glava izvan rimskih zidina. „Tako su svaki na svoj način okupili jednu Kristovu Crkvu, bratski osvojili mučenički vijenac i zajedničko štovanje vjernika svojih“ (iz predslovlja). I sv. Pavlu Crkva slavi još jedan blagdan, njegovo Obraćenje ili Prosvjetljenje u Damasku, 25. siječnja.

Ovaj se blagdan prvotno slavio u siječnju, kao spomen na prvu misu koju je apostol Petar održao u Rimu.
Čini se da se u današnjem obliku ovaj blagdan počeo slaviti u osmom ili devetom stoljeću i to najprije u Antiohiji, ne u Rimu.

Međutim, drugi ga liturgičari smatraju izvorno rimskim blagdanom. Iz početka su se slavila oba blagdana, u siječnju i u veljači i to na dva različita mjesta, u Vatikanskoj bazilici i na groblju u Via Salaria. Oba blagdan slavila su ipak isto biskupsko sjedište s kojega je Petar predsjedao rimskom Crkvom. Ovaj blagdan ujedno je slavio i događaj iz evanđelja po Mateju kada je Petar na Tiberijadskom jezeru ispovijedio svoju vjeru u Isusovo božanstvo i zauzvrat od Njega prozvan Stijenom na kojoj će utemeljiti svoju Crkvu.

Kako bilo, ovaj blagdan prvenstveno slavi svetoga Petra kao prvog rimskog biskupa, prvaka među apostolima i ulogu pape kao njegovog nasljednika. Blagdan drugotno slavi i relikvije biskupskog sjedišta ili katedre za koju se smatra da je s nje Petar predsjedao rimskom Crkvom.

Sama katedra, kojoj mnogi niječu autentičnost, smatrana je autentičnim Petrovim sjedištem, koje je izvorno stajalo u krstionici stare bazilike svetoga Petra. Danas se njezini ostatci nalaze unutar veličanstvenoga prijestolja koje se nalazi u apsidi nove Petrove bazilike a koje je izradio veliki barokni kipar Bernini. Samo prijestolje izrađeno je od bronce i pridržavaju ga kipovi četvorice crkvenih naučitelja, dvojice istočnih: svetog Atanazija i svetog Ivana Zlatoustog, i dvojice zapadnih: svetog Ambrozija i svetog Augustina. Iznad se nalazi ovalni prozor koji prikazuje golubicu Duha Svetoga koja se spušta s neba. Sama stolica unutar brončanog relikvijara izrađena je od drva, te su se na njoj u srednjem vijeku ustoličavali pape. Stolica zadnji je put izložena javnom štovanju u 19. stoljeću za pape Pija IX.

Papa Benedikt XVI, govoreći o ovome blagdanu, podsjeća nas da je stolica svetog Petra znak Božje ljubavi prema nama, koji je htio okupiti svoju Crkvu oko svetog Petra i povesti je putem spasenja. Na današnji dan zahvaljujemo Bogu na poslanju koje je povjerio apostolu Petru i njegovim nasljednicima. Molimo stoga danas za Petra naših dana, papu Franju, da mu Gospodin poda snage da mudro vodi Kristovu Crkvu putem njegove Evanđelja.