Svibanj je među katolicima poznat i kao mjesec posvećen Blaženoj Djevici Mariji. Međutim kako je taj mjesec postao povezan s Gospom? Razni su čimbenici koji su utjecali na ovu povezanost.
Najprije je to grčka i rimska tradicija u kojoj je svibanj bio posvećen božicama plodnosti i proljeća. Uz to su bili razni rituali diljem Europe u kojima se slavio dolazak proljeća te se to utjecalo na shvaćanje svibnja kao mjesec života i majčinstva u zapadnoj kulturi.
Ovo se dogodilo prije uvođenja “Majčinog dana” u svibnju, iako je ova suvremena proslava povezana s tim shvaćanjem da se u proljeću slavi majčinstvo. Marijanska pobožnost u svibnju u obliku u kojemu danas poznajemo nastao je u Rimu. Postoje dokazi da su ranoj Crkvi slavio blagdan posvećen Blaženoj Djevici Mariji 15. svibnja svake godine, no tek je u 18. stoljeću nastala poveznica između Marije i mjeseca svibnja.
Prema Catholic Encyclopedia , marijanska pobožnost u svibnju u obliku u kojemu danas poznajemo nastao je u Rimu, kada se pater Latomia s Rimskog fakulteta Družbe Isusove zavjetovao da će posvetiti svibanj Mariji kako bi suzbio nevjernost i nemoral studenata.
Pritom se praksa širila na druga isusovačka sveučilišta te kasnije u svakoj rimokatoličkoj crkvi
Ipak, posvećenje jednog čitavog mjeseca Gospi nije bila nova pojava. Prethodno je postojao običaj 30-dnevnog posvećenja Mariji zvan Tricesimum.
Papa Pio XII. je 1945. potvrdio svibanj kao Marijin mjesec. Mnoge su se osobne molitve i pobožnosti Marije raširile tijekom svibnja, kako bilježi publikacija Raccolta iz sredine 19. stoljeća. “Ova je pobožnost dugo prevladavala u kršćanstvu te je učestvovala ovdje u Rimu, ne samo u obitelji već i kao javna pobožnost u mnogim crkvama.
Papa Pio VII., kako bi animirao kršćane da prakticiraju pobožnosti koje su tako nježne i susretljive blaženoj Djevici te koje su od velike duhovne koristi za njih, odobrio je 21. ožujka 1815. svim katolicima da bude javno, bilo privatno, čast blaženu Djevicu posebnim posvetama, pobožnim molitvama ili drugim kreposnim praksama. Papa Pio XII. je 1945. potvrdio svibanj kao Marijin mjesec nakon što je proglasio blagdan Marije Kraljice 31. svibnja. Nakon II. vatikanskog koncila, blagdan je premješten na 22. kolovoza, dok je 31. svibnja postao blagdan Pohođenja Blažene Djevice Marije.
