Mnogi vjernici prolaze kroz trenutke kada se pitaju zašto Bog šuti, zašto molitve nisu odmah uslišane ili zašto je put vjere ponekad toliko zahtjevan.
Upravo zato apostol Toma može biti velika inspiracija svakome od nas. Iako ga često nazivamo „nevjernim Tomom“, njegovo svjedočanstvo govori nešto sasvim drugo.
Toma nije bio čovjek bez vjere. Bio je čovjek koji je želio istinu i nije se zadovoljavao površnim odgovorima.
Njegov život pokazuje da sumnja ne mora biti kraj vjere. Ona može postati početak dubljeg susreta s Bogom.
Toma je tražio pravoga Isusa
Toma nije želio vjerovati samo zato što su drugi nešto rekli. Želio je osobno susresti uskrsloga Krista. Nije tražio savršenog Isusa bez rana, nego Gospodina koji je prošao kroz patnju, križ i smrt.
U tome je vrlo sličan današnjem čovjeku. Mnogi bi željeli život bez križa, uspjeh bez truda, ljubav bez žrtve i vjeru bez odricanja. No stvarnost života govori drugačije.
Nitko ne prolazi ovim svijetom bez rana. Upravo zato je Toma važan primjer. On nas uči prihvatiti vlastite slabosti, životne borbe i rane koje nosimo u srcu. Tek tada možemo istinski susresti Krista.
Sv. Toma apostol i Krist
Opasna riječ koja udaljava od Boga
U svom razmišljanju vlč. Ivica Cujzek upozorava na jednu riječ koja često ulazi u život vjernika: „ali“.
Vjerujem u Boga, ali ne trebam Crkvu.
Želim slijediti Krista, ali ne želim mijenjati svoj život.
Želim Božje milosrđe, ali ne želim oprostiti drugima.
Takva razmišljanja polako udaljavaju čovjeka od Boga. Nisu uvijek glasna ni vidljiva, ali malo po malo slabe vjeru i gase odnos s Gospodinom.
Toma nas uči da prava vjera ne počiva na izgovorima. Ona traži iskrenost, vjernost i spremnost da Boga stavimo na prvo mjesto.
Iskrena molitva mijenja srce
Najvažnija poruka Tomina života jest važnost molitve.
Nakon što nas apostol Petar uči reći „oprosti“, a Matej „izvoli“, Toma nas uči reći „molim“.
Molitva nije samo izgovaranje riječi. Ona je susret s Bogom. Ona znači otvoriti srce Onome koji može učiniti ono što nitko drugi ne može.
Toma nije od Boga očekivao malo. Kada je susreo uskrsloga Krista, iz njegova srca izašla je jedna od najljepših ispovijesti vjere zapisanih u Evanđelju:
„Gospodin moj i Bog moj!“
To nisu riječi čovjeka koji ne vjeruje. To su riječi čovjeka koji je pronašao odgovor na svoje sumnje.
Bog traži naše srce i naše ruke
Vjera nije samo govoriti o Bogu. Vjera je živjeti s Bogom.
Lako je govoriti kada je sve dobro. Teže je ostati vjeran kada dođu kušnje, razočaranja i patnje.
Zato nas Toma poziva da ne budemo promatrači sa strane. Krist želi da mu donesemo svoje rane, svoje brige i svoj život.
Kršćanin nije pozvan samo govoriti o ljubavi, nego ljubiti. Nije pozvan samo govoriti o milosrđu, nego biti milosrdan. Nije pozvan samo govoriti o vjeri, nego vjerovati i onda kada je teško.
Apostol Toma pokazuje da put do čvrste vjere ne vodi kroz savršenstvo, nego kroz iskrenost. Kada prestanemo tražiti izgovore i počnemo iskreno moliti, tada ćemo poput njega moći reći: „Gospodin moj i Bog moj.“
