Dok se tisuće hodočasnika ovih dana okupljaju u Međugorju uoči obljetnice ukazanja, ponovno se otvaraju pitanja koja već desetljećima privlače pozornost vjernika diljem svijeta.
Među njima se posebno ističe svjedočanstvo vidjelice Marije Pavlović-Lunetti prema kojem se Gospa tijekom pojedinih ukazanja molila na aramejskom jeziku.
Ta je vijest izazvala veliko zanimanje jer je upravo aramejski jezik onaj kojim je govorio Isus Krist tijekom svog zemaljskog života.
Za mnoge hodočasnike ovo nije tek zanimljiv detalj, nego snažan podsjetnik na povratak izvorima kršćanske vjere.
Međugorje već desetljećima poziva na molitvu, obraćenje, ispovijed i povratak Bogu, a upravo ta jednostavna poruka ostaje razlog zbog kojeg milijuni ljudi dolaze na ovo mjesto tražeći mir, nadu i duhovnu obnovu.
Jezik kojim je govorio Isus
Aramejski jezik zauzima posebno mjesto u kršćanskoj povijesti. Njime su izgovorene neke od najpoznatijih riječi zapisane u Evanđeljima, a upravo je tim jezikom Isus naviještao Božje kraljevstvo.
Zato mnogi vjernici u ovoj činjenici vide simboličnu poruku koja podsjeća na važnost povratka Kristu i Evanđelju. Međugorje od samih početaka poziva upravo na ono što je srž kršćanskog života: molitvu, post, ispovijed, svetu misu i obraćenje srca.
Zašto Međugorje i dalje privlači milijune?
Možda najveća posebnost Međugorja nisu samo svjedočanstva ili neobični događaji, nego plodovi koje mnogi ljudi opisuju nakon hodočašća. Brojni svjedoče o povratku vjeri, pomirenju u obiteljima, oslobođenju od ovisnosti i novom početku duhovnog života.
Mnogi dolaze opterećeni brigama i ranama, a vraćaju se s mirom koji su dugo tražili. Upravo zato Međugorje za mnoge ostaje mjesto molitve i susreta s Bogom koje već desetljećima privlači ljude iz cijeloga svijeta.
Poruka devetnice: Molitva koja povezuje Nebo i zemlju
Posebno snažne bile su i ovogodišnje poruke tijekom devetnice u kojima Gospa, prema riječima Marije Pavlović-Lunetti, poziva na molitvu za obitelji, za mir, za zaštitu života, ali i na molitvu za pokojne i cijelu obiteljsku lozu.
U vremenu u kojem suvremeni čovjek gotovo da više i ne razmišlja o vječnosti, o Čistilištu, o zajedništvu svetih i o činjenici da smrt nije kraj, nego prijelaz, upravo te poruke podsjećaju da između živih i pokojnih postoji tajanstvena povezanost ljubavi koja nadilazi granice vremena i prostora.
Kršćanstvo je od svojih početaka bilo religija otajstva, religija koja čovjeku ne govori samo o ovome svijetu, nego i o nevidljivoj stvarnosti Neba, anđela, svetaca i vječnoga života, a Međugorje već gotovo pola stoljeća upravo na to neumorno podsjeća.
Možda je upravo zato Gospa ovih dana molila na aramejskom
Možda upravo zato činjenica da Gospa, prema svjedočanstvu vidjelice, moli na aramejskom nije tek zanimljiv mistični detalj, nego duboka poruka čovječanstvu koje se često izgubilo među prolaznim stvarima,
jer kao da Nebo ponovno želi čovjeku progovoriti jezikom početaka, jezikom kojim je govorio Isus, podsjećajući nas da budućnost čovječanstva ne leži u nečemu novome, nego u povratku izvoru.
A možda je upravo u tome najveća tajna Međugorja, jer ono već četrdeset i pet godina neumorno ponavlja da Bog nije odustao od svijeta, da Gospa nije prestala zagovarati čovječanstvo i da se, usprkos svim kušnjama kroz koje prolazimo, povijest čovjeka ne piše samo na zemlji, nego i na Nebu.
