Došašće, ili Advent, nije samo vrijeme kalendarskog odbrojavanja do Božića. Ono ima duboko duhovno, liturgijsko i povijesno značenje.

Crkva u ovom razdoblju vjernike poziva na budnost, pripravu i radosno iščekivanje Kristova dolaska.

Opća načela o liturgijskoj godini i kalendaru jasno ističu da došašće ima dvojak značaj: pripravu za proslavu Kristova prvog dolaska u Betlehemu i usmjerenost prema drugom Kristovu dolasku na svršetku vremena.

Dva razdoblja došašća

Vrijeme došašća dijeli se na dva jasno određena dijela:

Od prve nedjelje došašća do 16. prosinca naglasak je na eshatološkom iščekivanju, odnosno na budnosti i pripravi za Kristov ponovni dolazak.

Od 17. do 24. prosinca Crkva pozornost usmjerava na neposrednu pripravu za svetkovinu Božića.

S oba gledišta, došašće je razdoblje odanog, ali radosnog iščekivanja.

Povijesni razvoj došašća

Prvo svjedočanstvo o došašću kao posebnom liturgijskom vremenu donosi biskup Perpetuus iz Toursa (+430.), koji je propisao trokratni tjedni post od 11. studenoga do Božića.

Gelazijev sakramentar, pripisan papi Gelaziju (+496.), spominje čak pet nedjelja došašća, dok je papa Grgur VII. (+1095.) taj broj smanjio na četiri, kako ih danas poznajemo.

Već u 9. stoljeću prva nedjelja došašća proglašena je početkom crkvene godine.

Je li došašće pokorničko vrijeme?

Iako je došašće obilježeno ljubičastom liturgijskom bojom, ono nije pokorničko razdoblje poput korizme. To jasno potvrđuje i Zakonik kanonskog prava:

Kan. 1250  Pokornički su dani i vremena u općoj Crkvi svaki petak u godini i korizmeno vrijeme. Došašće je, dakle, vrijeme sabranosti i umjerenosti, ali ne stroge pokore.

Treća nedjelja došašća  Gaudete

Treća nedjelja došašća nosi naziv Dominica Gaudete  “Radujte se”, prema riječima iz Poslanice Filipljanima:

„Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Gospodin je blizu!“ (Fil 4,4–5)

Toga dana u liturgiji je dopuštena ružičasta boja, kao znak radosti usred iščekivanja.

Kako se uređuje crkva u došašću

Opća uredba Rimskog misala donosi jasne smjernice:

Cvijeće na oltaru treba biti prisutno, ali umjereno, kako se ne bi unaprijed naviještala puna božićna radost (br. 305).

Glazbala, uključujući orgulje, koriste se također umjereno i sukladno duhu došašća (br. 313). Sve treba biti u znaku iščekivanja, a ne punog slavlja.

Adventski vijenac

Običaj izrade adventskog vijenca proširio se u 19. stoljeću u njemačkim evangeličkim obiteljima. Vrlo brzo su ga preuzeli bavarski katolici, a zatim i cijeli zapadni kršćanski svijet.

Zornice  rane mise iščekivanja

Zornice ili rorate potječu još iz srednjeg vijeka. One simboliziraju budnost kršćana u pripravi za Božić i Kristov konačni dolazak.

Na zornicama se pjevaju poznate hrvatske adventske pjesme marijanskog obilježja, poput:
Padaj s neba, Zlatnih krila, O Marijo, ti sjajna zornice, Poslan bi anđel Gabrijel i druge.

Naziv “rorate” dolazi od latinske ulazne pjesme: Rorate caeli desuper  „Rosite nebesa odozgor“.

Zaziv “Maranatha”

Ove pjesme izražavaju radost zbog skore proslave Kristova rođenja i potiču na pripravu za ovu veliku svetkovinu. U njima na osobit način dolazi do izražaja štovanje i pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji.

Zornicom se naziva i božićna misa u ranu zoru. Latinski naziv “rorate” dolazi od riječi ulazne misne pjesme: „Rorate coeli desuper…”   “Rosite nebesa odozgor i oblaci daždite Pravednika”.  To je ujedno i ulazna pjesma četvrte nedjelje došašća!

U vrijeme došašća često se čuje usklik: “Maranatha!” Ova aramejska riječ zapravo je bio uobičajeni pozdrav i zaziv prvih kršćana, a nalazimo ga na kraju Pavlove Poslanice Korinćanima.

Zanimljivo, njegovo je značenje dvostruko. Tako “maranâ-thâ” prevodimo riječima “Dođi, Gospodine”, dok “maran-‘athâ” znači “Gospodin je došao”.

U došašću se često čuje zaziv “Maranatha”, aramejska riječ prvih kršćana. Zanimljivo je da ima dva značenja:

“Dođi, Gospodine” “

Gospodin je došao”

Time savršeno izražava srž došašća  iščekivanje i zahvalnost. Došašće je vrijeme tihe nade, budnosti i radosnog iščekivanja.

Ono nas uči umjerenosti, sabranosti i vjernosti, pripremajući srce ne samo za Božić, nego i za Kristov konačni dolazak