Došašće, ili Advent, nije samo vrijeme kalendarskog odbrojavanja do Božića. Ono ima duboko duhovno, liturgijsko i povijesno značenje.
Crkva u ovom razdoblju vjernike poziva na budnost, pripravu i radosno iščekivanje Kristova dolaska.
Opća načela o liturgijskoj godini i kalendaru jasno ističu da došašće ima dvojak značaj: pripravu za proslavu Kristova prvog dolaska u Betlehemu i usmjerenost prema drugom Kristovu dolasku na svršetku vremena.
Dva razdoblja došašća
Vrijeme došašća dijeli se na dva jasno određena dijela:
Od prve nedjelje došašća do 16. prosinca naglasak je na eshatološkom iščekivanju, odnosno na budnosti i pripravi za Kristov ponovni dolazak.
Od 17. do 24. prosinca Crkva pozornost usmjerava na neposrednu pripravu za svetkovinu Božića.
S oba gledišta, došašće je razdoblje odanog, ali radosnog iščekivanja.
Povijesni razvoj došašća
Prvo svjedočanstvo o došašću kao posebnom liturgijskom vremenu donosi biskup Perpetuus iz Toursa (+430.), koji je propisao trokratni tjedni post od 11. studenoga do Božića.
Gelazijev sakramentar, pripisan papi Gelaziju (+496.), spominje čak pet nedjelja došašća, dok je papa Grgur VII. (+1095.) taj broj smanjio na četiri, kako ih danas poznajemo.
Već u 9. stoljeću prva nedjelja došašća proglašena je početkom crkvene godine.
Vezani članci:
Hoće li Isus doći baš u vrijeme Adventa? 3. prosinca 2025. 03:30 Advent vrijeme koje podsjeća na prvi, ali i na drugi Kristov dolazak Advent je poznat kao razdoblje pripreme za Kristovo…
Biskup Majić: Snaga molitve koja mijenja čovjeka 1. prosinca 2025. 18:02 Molitva, obraćenje i budnost tri stupa došašća u poruci biskupa Željka Majića Na prvu nedjelju došašća biskup Željko Majić posjetio…
Je li došašće pokorničko vrijeme?
Iako je došašće obilježeno ljubičastom liturgijskom bojom, ono nije pokorničko razdoblje poput korizme. To jasno potvrđuje i Zakonik kanonskog prava:
Kan. 1250 Pokornički su dani i vremena u općoj Crkvi svaki petak u godini i korizmeno vrijeme. Došašće je, dakle, vrijeme sabranosti i umjerenosti, ali ne stroge pokore.
Treća nedjelja došašća Gaudete
Treća nedjelja došašća nosi naziv Dominica Gaudete “Radujte se”, prema riječima iz Poslanice Filipljanima:
„Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Gospodin je blizu!“ (Fil 4,4–5)
Toga dana u liturgiji je dopuštena ružičasta boja, kao znak radosti usred iščekivanja.
Kako se uređuje crkva u došašću
Opća uredba Rimskog misala donosi jasne smjernice:
Cvijeće na oltaru treba biti prisutno, ali umjereno, kako se ne bi unaprijed naviještala puna božićna radost (br. 305).
Glazbala, uključujući orgulje, koriste se također umjereno i sukladno duhu došašća (br. 313). Sve treba biti u znaku iščekivanja, a ne punog slavlja.
Adventski vijenac
Običaj izrade adventskog vijenca proširio se u 19. stoljeću u njemačkim evangeličkim obiteljima. Vrlo brzo su ga preuzeli bavarski katolici, a zatim i cijeli zapadni kršćanski svijet.
Zornice rane mise iščekivanja
Zornice ili rorate potječu još iz srednjeg vijeka. One simboliziraju budnost kršćana u pripravi za Božić i Kristov konačni dolazak.
Na zornicama se pjevaju poznate hrvatske adventske pjesme marijanskog obilježja, poput: Padaj s neba, Zlatnih krila, O Marijo, ti sjajna zornice, Poslan bi anđel Gabrijel i druge.
Naziv “rorate” dolazi od latinske ulazne pjesme: Rorate caeli desuper „Rosite nebesa odozgor“.
Zaziv “Maranatha”
Ove pjesme izražavaju radost zbog skore proslave Kristova rođenja i potiču na pripravu za ovu veliku svetkovinu. U njima na osobit način dolazi do izražaja štovanje i pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji.
Zornicom se naziva i božićna misa u ranu zoru. Latinski naziv “rorate” dolazi od riječi ulazne misne pjesme: „Rorate coeli desuper…” “Rosite nebesa odozgor i oblaci daždite Pravednika”. To je ujedno i ulazna pjesma četvrte nedjelje došašća!
U vrijeme došašća često se čuje usklik: “Maranatha!” Ova aramejska riječ zapravo je bio uobičajeni pozdrav i zaziv prvih kršćana, a nalazimo ga na kraju Pavlove Poslanice Korinćanima.
Zanimljivo, njegovo je značenje dvostruko. Tako “maranâ-thâ” prevodimo riječima “Dođi, Gospodine”, dok “maran-‘athâ” znači “Gospodin je došao”.
U došašću se često čuje zaziv “Maranatha”, aramejska riječ prvih kršćana. Zanimljivo je da ima dva značenja:
“Dođi, Gospodine” “
Gospodin je došao”
Time savršeno izražava srž došašća iščekivanje i zahvalnost. Došašće je vrijeme tihe nade, budnosti i radosnog iščekivanja.
Ono nas uči umjerenosti, sabranosti i vjernosti, pripremajući srce ne samo za Božić, nego i za Kristov konačni dolazak
