Dom nije samo krov, zid i ključ kojim navečer zaključavamo vrata. Dom je mjesto na kojem se čovjek može odmoriti bez straha, ostaviti svoje stvari, ugrijati se, oprati i probuditi znajući da negdje pripada.
Upravo ono što većina ljudi svakodnevno uzima zdravo za gotovo nekome je nedostižna sigurnost. Zato će Rijeka 10. listopada postati mjesto posebnog susreta i solidarnosti.
Na Svjetski dan beskućnika Depaul Hrvatska organizira „Jednu noć pod zvijezdama“, događaj kojim želi približiti javnosti stvarnost ljudi koji nemaju vlastiti dom. Ovogodišnje izdanje nosi dodatnu simboliku jer Depaul Hrvatska obilježava deset godina djelovanja i služenja ljudima na društvenoj margini. Eventim
Jedna noć ne može pokazati cijelu težinu života bez doma
Program će se održati u dvorištu Župe Marije Pomoćnice u Rijeci, u Vukovarskoj 62, s početkom u 19 sati. Večer će otvoriti Simona Mijoković osobnim svjedočanstvom „Moj put kući“, nakon čega slijedi humanitarni koncert i slavljenje uz sastav Amorose. Od 23 sata predviđeno je spavanje na otvorenom, za koje je potrebna prethodna prijava. Eventim
Provesti nekoliko sati ili jednu noć na otvorenom nije isto što i biti beskućnik. Sudionik zna da će se vratiti svome domu. Zna da ga čekaju krevet, kupaonica i vrata koja može zatvoriti. Čovjek koji živi na ulici takvu sigurnost možda nema.
Upravo zato smisao ove noći nije glumiti beskućništvo, nego zastati i pokušati razumjeti čovjeka pokraj kojega bismo inače možda samo prošli.
Kršćanska vjera ovdje postavlja vrlo konkretno pitanje: primjećujemo li čovjeka?
Isus nas ne uči ljubavi koja ostaje samo na riječima. Poziva nas približiti se gladnome, osamljenome, odbačenome i onome kojemu je potrebna pomoć. Ponekad čovjeku nije potrebno veliko rješenje. Potrebno mu je da ga netko pogleda kao osobu, sasluša njegovu priču i ne svede njegov život na riječ „beskućnik“.
Iza svakog čovjeka postoji ime. Postoji prošlost. Postoje razočaranja, pogreške, obitelj, snovi i želja da ponovno negdje pripada.
Deset godina u kojima vrata ostaju otvorena čovjeku
Ovogodišnja „Jedna noć pod zvijezdama“ dolazi u godini desete obljetnice Depaul Hrvatske. Organizacija u Rijeci i Lici pruža različite oblike pomoći osobama koje žive u beskućništvu ili su izložene riziku da ostanu bez doma. Prema podacima objavljenima uz ovogodišnji događaj, pomoć uključuje obroke, osobnu higijenu, zdravstvene, psihosocijalne i pravne usluge, radno-aktivacijske programe te duhovnu podršku. Eventim
Deset godina takvog rada nije samo obljetnica koju treba obilježiti. Iza nje su konkretni ljudi.
Možda upravo tu trebamo ponovno čuti evanđeosku poruku. Siromašan čovjek nije smetnja na našem putu prema Bogu. Susret s njim može postati mjesto na kojem se provjerava koliko je naša vjera doista postala ljubav.
Zato „Jedna noć pod zvijezdama“ može biti više od humanitarnog događaja. Može postati pitanje savjesti svakome od nas: koliko primjećujem čovjeka kojemu je teško?
Ne možemo svi nekome pronaći stan. Ne možemo sami riješiti problem beskućništva. Ali možemo prestati okretati glavu. Možemo pomoći, volontirati, darovati, saslušati i moliti. Možemo drugome vratiti ono što život na ulici lako oduzme – osjećaj da je još uvijek vrijedan i da nije zaboravljen.
Jedne listopadske noći mnogi će u Rijeci pogledati prema istim zvijezdama. Za neke će nakon toga doći povratak u topli dom. Za druge će potraga za sigurnošću trajati i sljedećega jutra.
Budimo zahvalni za dom koji imamo. Za mjesto na kojem možemo zatvoriti vrata, ugrijati se, odmoriti i osjećati sigurno. Ono što nama izgleda sasvim obično, mnogima je velika i nedostižna želja. Zato nemojmo zaboraviti ljude bez doma ni nakon što završi ovaj događaj.
Budimo im podrška i u svome gradu, gdje god se nalazili primijetimo ih, saslušajmo, pomozimo koliko možemo i ne okrećimo glavu. Ponekad mali znak dobrote čovjeku može vratiti nadu da nije sam ni zaboravljen. Budimo zahvalni za svoj dom, ali otvorimo i svoje srce onima koji ga nemaju.
Možda zato najveća poruka ove večeri nije da jednu noć provedemo bez krova, nego da nakon nje više nikada jednako ne prođemo pokraj čovjeka koji krova nema.
