Može li drevni natpis iz egipatskog rudnika sadržavati jedan od najstarijih zapisa o Mojsiju? Upravo to tvrdi neovisni istraživač Michael S. Bar-Ron nakon višegodišnjeg proučavanja protosinaitskih natpisa pronađenih u Serabit el-Khadimu na Sinajskom poluotoku.
Iako njegova otkrića još nisu znanstveno potvrđena ni recenzirana, izazvala su veliko zanimanje među arheolozima, povjesničarima i proučavateljima Biblije jer bi, ako se pokažu točnima, mogla predstavljati prvi izvanbiblijski spomen Mojsijeva imena.
Drevni natpisi otvaraju novo poglavlje istraživanja
Bar-Ron je tijekom osam godina proučavao fotografije visoke rezolucije i 3D snimke protosinaitskih natpisa koje je omogućio Semitski muzej Sveučilišta Harvard. Među brojnim uklesanim zapisima izdvojio je dva natpisa za koje smatra da se mogu čitati kao „zot mi’Moshe“ („Ovo je od Mojsija“) i „ne’um Moshe“ („Mojsijeva izreka“).
Ako bi se takvo tumačenje potvrdilo, riječ je o iznimno važnom arheološkom otkriću. Mojsije je jedna od najvažnijih osoba Staroga zavjeta, no njegovo ime do danas nije bilo potvrđeno u izvanbiblijskim natpisima koji bi imali široko prihvaćenu znanstvenu potvrdu.
Natpisi pripadaju skupini protosinaitskih zapisa koje je početkom 20. stoljeća otkrio britanski arheolog Sir William Flinders Petrie. Smatra se da su nastali među semitskim radnicima tijekom vladavine faraona Amenemhata III., oko 1800. godine prije Krista, te predstavljaju jedan od najstarijih oblika abecednog pisma.
Zanimljiva teorija, ali i oprez znanstvenika
Bar-Ron smatra da natpisi pripadaju jednom pisaru koji je poznavao egipatske hijeroglife, ali je koristio protosinaitsko pismo kako bi zapisivao osobne i vjerske poruke. U blizini su pronađeni i drugi natpisi koji spominju drevna semitska božanstva poput Ela i Ba’alata, što upućuje na složene vjerske prilike među tadašnjim semitskim stanovništvom.
Na nalazištu su pronađeni i drugi arheološki predmeti koji potvrđuju snažnu prisutnost semitskih zajednica u tom dijelu Egipta. To dodatno povećava zanimanje za ovo područje i njegovu moguću povezanost s biblijskim događajima.
Ipak, mnogi stručnjaci pozivaju na oprez. Egiptolog dr. Thomas Schneider sa Sveučilišta British Columbia odbacio je ove tvrdnje smatrajući da trenutačno nema dovoljno dokaza za takve zaključke.
Ističe kako je protosinaitsko pismo vrlo teško protumačiti te da različita čitanja istih znakova mogu dovesti do potpuno drukčijih rezultata.
S druge strane, Bar-Ronov mentor dr. Pieter van der Veen smatra da istraživanje zaslužuje ozbiljnu znanstvenu raspravu i daljnju provjeru.
Vezani članci:
Je li ovo najstariji poznati spomen Isusa Krista? 2. lipnja 2026. 05:10 Arheološka otkrića često nam pomažu bolje razumjeti svijet u kojem su živjeli prvi kršćani. Jedan takav predmet posljednjih je godina…
Sam autor priznaje da njegovo istraživanje još nije završeno niti je prošlo stručnu recenziju. Upravo će buduća istraživanja pokazati mogu li se njegove tvrdnje potvrditi ili će biti odbačene.
Bez obzira na konačan ishod, otkrića iz Serabit el-Khadima dodatno osvjetljavaju život semitskih zajednica na Sinajskom poluotoku tijekom drugog tisućljeća prije Krista.
Ako se Bar-Ronove tvrdnje potvrde, riječ bi mogla biti o jednom od najznačajnijih arheoloških otkrića povezanih s biblijskim razdobljem. Do tada, ova teorija ostaje zanimljiva znanstvena hipoteza koja čeka daljnju provjeru.
