Izdvojeni članak

Izabrani novi kardinali u Vatikanu njih 21

Papa Franjo u subotu je dodatno učvrstio svoje nasljeđe, imenovanjem 21 novog kardinala, i tako dodatno povećao broj elektora koje je osobno birao, a koji će jednog dana izabrati njegovog nasljednika.

Nakon izabranih novih kardinala Papa Franjo im je poželio sreće čvrstu vjeru i da služe Bogu iz srca i ljudima upotrebi.

Papa je 21 novog kardinala imenovao na konzistoriju na Trgu sv. Petra u Vatikanu. Oni su njegovi najbliži savjetnici u Vatikanu i širom svijeta.

Time je broj kardinala elektora porastao na 137, od čega je 73 posto izabrao papa Franjo. To povećava, ali ne jamči, izglede da će idući Papa dijeliti njegovu viziju progresivnije, inkluzivnije Crkve.

Osamnaestorica od 21 novog kardinala mlađi su od 80 godina i time po Crkvenom zakonu mogu ući u tajnu konklavu koja će birati novog Papu nakon Franje. Zove ih se kardinalima elektorima. Trojica koji imaju 80 godina ili više dobili su tu čast zbog svoje duge službe u Crkvi.

Novi kardinali dolaze iz SAD-a, Francuske, Italije, Argentine, Švicarske, Južnoafričke Republike, Španjolske, Kolumbije, Južnog Sudana, Hong Konga, Poljske, Malezije, Tanzanije i Portugala.

Malezija i Južni Sudan dobili su svoje prve kardinale, što je nastavak Franjine politike većeg priznanja mjesta koja je nazvao “periferijom” svijeta, koja su često zahvaćena ratovima i u kojima su katolici manjina.

Važno je imenovanje biskupa Stephena Chow Sau-Yana iz Hong Konga. On je jedna od važnih poveznica s Katoličkom Crkvom u Kini gdje Vatikan nastoji poboljšati uvjete za katolike. Biskup je u travnju bio u povijesnom posjetu Pekingu.

Drugo važno imenovanje je ono talijanskog biskupa Pierbattiste Pizzaballe, Franjina apostolskog upravitelja u Svetoj Zemlji.

“Raznolikost je nužna, neophodna”, rekao je Papa u homiliji na ceremoniji, tijekom koje je svaki novi kardinal dobio prsten i crvenu kapicu.

To je bio Franjin deveti konzistorij od njegova izbora 2013. U proteklih deset godina porastao je postotak azijskih i afričkih kardinala elektora, a broj europskih se smanjio.

Papa Franjo će 4. listopada u Vatikanu otvoriti opću skupštinu Biskupske sinode koja će trajati mjesec dana i mogla bi definirati budućnost Crkve.

U homiliji u subotu ujutro Papa se zauzeo za “simfoničniju i sinodalniju Crkvu”.

Upotrijebivši metaforu orkestra, Franjo se referirao na podjele između progresivaca i konzervativaca u Crkvi koja ima 1,3 milijardi vjernika, kazavši da jedan dio orkestra ili instrument ne mogu svirati sami niti nadglasati druge.

Njegov je posao kao “dirigenta” da sluša i pokuša postići “kreativnu vjernost”.

Sinoda od 4. do 29. listopada priprema se dvije godine tijekom koje su katolici širom svijeta mogli iznijeti svoje vizije budućnosti Crkve. Druga konačna sjednica održat će se u listopadu 2024.

Preostali novi kardinali koji će jednoga dana birati Franjinog nasljednika jesu Stephen Brislin, nadbiskup Cape Towna u Južnoj Africi, Argentinac Ángel Sixto Rossi, nadbiskup Córdobe, dok je Luis José Rueda Aparicio, nadbiskup Bogote u Kolumbiji. Malezijac Sebastian Francis je biskup Penanga, a Stephen Chow Sau-Yan, biskup Hong Konga, vodio je teške pregovore s kineskim komunističkim režimom. Među novim kardinalima je i Poljak Grzegorz Rys iz Lodza, koji je u srpnju snažno optužio Jaroslawa Kaczynskog za “unošenje podjela u poljskom društvu”, jer čelnik Prava i pravde, u borbi za glasove birača, uvlači katoličanstvo u svoje političke govore. I tu se vidi Franjina kadrovska politika jer donedavno su poljski biskupi, manje ili više otvoreno, agitirali za Kaczynskog i njegov PiS.

Za nekoliko dana u Vatikanu počinje dugo očekivana Sinoda. Za očekivati je sukob, ili barem otvoreno neslaganje, između konzervativaca i modernista u Katoličkoj crkvi, još uvijek najbrojnijoj vjerskoj zajednici na Zemlji.


Povezani članci

Ja želim da blagdan božanskoga milosrđa bude utočište svih duša,

rastimouvjeri

Šokantna vizija pape Lava XIII o demonima u Rimu

rastimouvjeri

Najdublji susret u povijesti: Isus i Marija nakon Uskrsa

rastimouvjeri

Napiši komentar